Kako postojanje više različitih popisa birača utječe na demokratske procese u Hrvatskoj?

Foto: fah

Posljednjih godina s više strana se problematizira činjenica da Hrvatska ima više različitih popisa birača što je suprotno europskoj parlamentarnoj praksi te također izbore podliježe manipulacijama.

Da se brojem birača doista može manipulirati tvrde i brojni demografi, pa tako dr. sc. Stjepan Šterc od 2016. godine upozorava da je Hrvatskoj 400 tisuća fiktivnih birača te da je registru 3,8 milijuna birača, a može ih biti najviše 3,3 milijuna. Isto tako, demograf dr. sc. Dražen Živić kazao je 2014. godine kako je popis stanovništva iz proljeća 2011. godine zbog specifične metodologije i mogućnosti manipulacija te da ne odražava stvarno stanje u trenutku popisa. Dr. sc. Živić je tada istaknuo d je rješenje istinska revizija popisa osoba koje imaju registrirano prebivalište u RH, kako bi se vidjelo koliko ih stvarno živi u RH, a koliko ih je fiktivno prijavljeno.

Naime, u Republici Hrvatskoj postoje postoje registar birača i popis birača, a uz njih i evidencija prebivališta koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Također, popisi su različiti za lokalne i parlamentarne izbore zato što prvi ne sadrži hrvatsko iseljeništvu s pravom glasa.

Registar birača i poseban popis aktivno registriranih birača

Na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave se tako navodi da je registar birača “zbirka osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te državljanima drugih država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj”.

On se vodi po službenoj dužnosti za svaki grad odnosno općinu, nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba vodi dio registra birača za područje za koje je ustrojeno kao povjereni posao državne uprave. Upisivanje u registar birača obavlja se na temelju podataka iz evidencije o državljanstvu, zbirke podataka o prebivalištu i boravištu i evidencije putnih isprava.

Uz to, oni koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj se upisuju u poseban popis aktivno registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske, državni referendum i izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, a zahtjev za aktivnu registraciju podnosi se diplomatsko-konzularnom predstavništvu RH.

Popis birača kao dio registra birača

Što se popisa birača tiče, on je definiran kao dio registra birača koji se sastavlja nakon zatvaranja registra i to ovisno o vrsti izbora koji se održavaju. Taj popis birača sadrži podatke o biračima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice, biračima koji su se privremeno upisali u registar birača izvan mjesta prebivališta, biračima kojima su izdane potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, biračima koji su se prethodno registrirali te aktivno registrirane birače koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Dr. sc. Palić: ‘Brojka od 3,75 milijuna birača ni približno ne odgovara stvarnom stanju’

Stanje s popisom birača komentirao je 2018. godine ustavni stručnjak dr. sc. Mato Palić:

“Po Zakonu o registru birača, popis birača čine svi punoljetni birači s prebivalištem u Hrvatskoj s hrvatskim državljanstvom. Ova brojka od 3,75 milijuna birača ni približno ne odgovara stvarnom stanju. Dio iseljenih nije odjavio prebivalište, ali dio jest, a po Zakonu o registru birača uredi državne uprave dužni su provjeriti prebivalište i ispisati s popisa birača u Hrvatskoj one koji ga više nemaju”, rekao je dr. sc. Palić za Večernji list.

On je tada istaknuo kako je apsurdno da je Ministarstvo uprave 2017. godine prije lokalnih izbora objavilo da je broj birača u RH bio nešto veći od 3,7 milijuna, a u svibnju 2018. objavili su da ih je 28.000 više, što je nemoguće jer ispada kao da se nitko nije iselio. Da se nitko nije iselio ne može biti točno, budući da se prema podatcima DZS-a za 2017. godinu iselilo oko 47 tisuća ljudi, a uselilo 15,5 tisuća.

Referendumsko pitanje 2014. i zavrzlame s popisom birača

Referendum o izmjeni izbornog zakona, dobar je primjer kako se manipulacijom s popisom birača negativno utjecalo na demokratske procese u Republici Hrvatskoj. Referendumska inicijativa 2014. godine je uspješno prikupila 380.649 potpisa što tada po Ustavnom sudu Republike Hrvatske ipak nije bilo dovoljno za pokretanje referenduma budući da je Ustavni sud presudio kako 380.649 potpisa ne čine 10 % od ukupnog broja birača u Hrvatskoj.

Odabrali Bauk i Ustavni sud

Ustavni je sud 21. rujna 2014. godine ustvrdio kako je u Republici Hrvatskoj registrirano 4,042.522 birača te da je za pokretanje referenduma bilo potrebno prikupiti 404.252 potpisa birača.

Naime, Ustavni je sud zapravo prihvatio tumačenja tadašnjeg ministra uprave Arsena Bauka o broju birača iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača, što je potvrdio i sam Bauk.

>Elektroničko glasovanje uklonilo bi sva pitanja na koja DIP još uvijek nema odgovore

Ustavni suci koji su odlučili 2014. godine da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava za pokretanje referenduma odnosno da nije prikupljeno 10% su: Jasna Omejec, Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i današnji predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

“Jedna je evidencija prebivališta koju vodi Ministarstvo unutarnjih poslova, drugi je broj s popisa birača sa zadnjih izbora što smo odredili mi, što bi bilo 376.000. Treća je evidencija Državnog zavoda za statistiku, popis birača gdje je 346.000 birača“, ustvrdio je Arsen Bauk za Poligraf Hrvatskog radija i potvrdio kako se Ustavni sud odlučio između tri popisa birača koje je ponudila tadašnja Vlada Republike Hrvatske.

Dva mjeseca nakon – druge brojke

Ovaj slučaj manipulacije popisom stanovništva je tim zanimljiviji kada se zna da su unutar 2 mjeseca od navedene odluke Ustavnog suda građani Republike Hrvatske imali su prilike glasovati u dva kruga predsjedničkih izbora za koje je Ministarstvo uprave donijelo rješenje o 3,779.281 birača, uključujući i one koji su se prijavili iz inozemstva da žele glasovati u prvom krugu.

Kuščevićevim rješenjem – u mjesec dana nestalo 50.000 birača

Jedan od posljednjih primjera naglog rasta, odnosno pada broja birača dogodio se u svibnju 2019. godine uoči europarlamentarnih izbora. Tada je rješenjem ministra uprave Lovre Kuščevića zaključen popis birača za izbore u Europski parlament, te je ukupno bilo upisano 3.831.389 birača.

Točnije utvrđeno je 3.677.031 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, po općinama i gradovima, dok je birača s pravom glasa bez prebivališta u Hrvatskoj 154.328.

No, samo mjesec dana ranije, 27. travnja je isto Ministarstvo povodom skupljanja potpisa za referendum sindikalne inicijative ‘67 je previše‘, objavilo kako u Hrvatskoj birača s prebivalištem ima 3.735.680, što znači se broj birača s pravom glasa smanjio za čak 58.649.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr