Dragutin Feletar: Hrvatska nije na ‘zapadnom Balkanu’ – politički nas moćnici tako ponižavaju

U Europi se, pa tako i u Hrvatskoj, opet sve više koriste pojmovi “zapadni Balkan”, “balkanske zemlje“ ili “Balkanski poluotok“, a od migrantske krize i pojam “balkanska ruta”.

Tako UN optužuje Austriju i balkanske zemlje za migracijski ‘kaos’, a ministar Orepić sudjeluje na sastanku na kojem se okupilo devet ministara unutarnjih poslova zemalja na “balkanskoj ruti”. Pa su se prije ministarskog sastanka, sastali ministri unutarnih poslova Hrvatske, Austrije, Grčke, Njemačke i Slovenije s njihovim kolegama iz Srbije i Makedonije.

Ministar vanjskih poslova Miro Kovač želi prestanak uporabe pojma ‘regija’

“Moramo prestati koristiti pojam ‘regija’. On je nejasan. Imamo susjede i oni imaju svoje ime – Slovenija, Italija, Srbija i šire. To je termin koji želim da se koristi. Moramo koristiti precizne termine poput Hrvatska i šire,” rekao je krajem siječnja novi ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

Novi šef hrvatske diplomacije počeo je svoj mandat s naputkom kojim se želi zamijeniti terminologija, koja je dosad bila uvriježena, ali je iz nekog razloga “bola oči”.

Protivnici ideje bježanja iz “regija”, čak i terminološki, tvrde da je to znak određene frustracije, koja može izazvati podsmijeh te dojam da se bavimo semantikom, a ne političkim djelovanjem u okruženju.

“To nije nova ideja, sjetimo se kako se u 90-ima koristio termin ‘u ovom dijelu Europe’ ili kako se za Balkan koristio izraz ‘jugoistočna Europa’, kao da to mijenja na stvari”, kaže povjesničar Tvrtko Jakovina, koji smatra da je to opet iskazivanje straha da budemo negdje drugdje od onoga gdje jesmo i čemu smo sve bliži, koliko god želimo biti dalji”, rekao je na Kovačevu inicijativu za Jutarnji list Tvrtko Jakovina.

Da nedefinirani pojam ‘regije’ postaje sve širi i čudniji svjedoči i jučerašnje okupljanje više od sto predstavnika gospodarskih komora iz jugoistočne Europe, Europske komisije te državnih dužnosnika i diplomata na drugoj po redu konferenciji nakon što je prošlog ljeta u Beču na marginama Konferencije o zapadnom Balkanu osnovan KIF kao odgovor gospodarskih komora na izazove Berlinskog procesa koji su pokrenule Njemačka, Austrija i Francuska, uz potporu EU-a. Pa je tako u sklopu konferencije održan sastanak predsjednika ili zamjenika predsjednika komora iz Srbije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Slovenije, Turske.

Pojam regije u tim novopolitičkim i gospodarskim nastojanjima nikada nije Hrvatska s Italijom, Austrijom, Njemačkom, već gotovo uvijek u pravilu s državama bivše Jugoslavije, a za mandata bivše Milanovićeve vlasti najčešće je bio ‘region’ u kombinaciji sa Srbijom i/ili BiH. Hrvatski gospodarstvenici tako “ulažu u regiju, uvoze iz regije” i slično.

Balkan je povijesna konstrukcija srpskih geografa

“Svrstavanje Hrvatske u kontekst Balkana nije primjereno ni u geografskom, a ni u društveno-političkom ni povijesnom smislu. Svrstavajući Hrvatsku u „zapadni Balkan“ (zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija), europski politički moćnici još jednom ponižavaju našu zemlju, a to čine i svi oni u samoj Hrvatskoj koji su taj naziv i takvo svrstavanje prihvatili. Naime, potrebno je prvo razmotriti pojam Balkan s geografskog stajališta. Da bi neki dio kopna mogao geografski uopće biti poluotokom, morske tj. vodene katete moraju biti duže od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slučaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga je oko 1330 km, što je više od morske istočne katete Odesa – Rt Matapan (Peloponez) koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez) nešto je kraća od kopnene – duga je 1270 km. Zapravo, nikomu u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst – Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkome moru! Ipak nikomu nije palo na pamet da europski „poluotok“ nazove recimo, Uralski ili Alpski poluotok.” rekao je za Vijenac Matice hrvatske od listopada 2015. Dragutin Feletar, geograf i sveučilišni profesor.

Balkan je povijesna konstrukcija srpskih geografa koji su se njome služili da bi opravdali ideju sjedinjenja svih „balkanskih plemena“ jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla.

Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, preko francuske literature, naziv Balkanski poluotok „otkrili“ su srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećega srpskoga geografa Jovana Cvijića (1865.–1927.).

Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogičnost proglašenja toga dijela jugoistočne Europe poluotokom, Cvijić i njegovi sljedbenici čvrsto su se uhvatili za taj geografski termin.

“Cvijić je objeručke prihvatio naziv Balkan i nastojao ga maksimalno afirmirati, jer bio je “ponajprije fizički geograf – geomorfolog, ali i etnolog i političar. Volio je kada su ga zvali i „balkanologom“. Kao rektor Sveučilišta u Beogradu i predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti te jedan od najuglednijih srpskih znanstvenika, Cvijić je upregao sve svoje snage služeći afirmaciji srpstva, srpske nacionalne ideje i širenja srpske dominacije, pa i države, na cijeli prostor Južnih Slavena. Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cvijić rabi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. balkanske istorijske tradicije. Pojam „Balkansko poluostrvo“ iznimno je dobro povezivao srpska „znanstvena“ tumačenja da u toj „balkanskoj istorijskoj tradiciji“ postoji i razvija se ideja sjedinjenja svih „balkanskih plemena“ jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla, samo povijesnim slijedom ponešto različiti i „zagađeni utjecajima s rubnih područja“.”, kaže Feletar.

Pejorativno značenje povezanosti s Balkanom

Odrednica “Biti na Balkanu” s vremenom poprimila je posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje.

“Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i odlike srednjoeuropskog kulturnog kruga. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve „balkanske“ kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, Hrvatska se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Ona se nalazi i u jugoistočnoj Europi. Nikomu ne pada na pamet da Grčku naziva „balkanskom“ zemljom, iako, ako se itko nalazi na poluotoku, onda su to Grci”, ističe Feletar.

“Svrstavanje Hrvatske u bilo kakve okvire ili nazive „Balkana“, „Zapadnog Balkana“, „Balkanskog poluotoka“ i slično ne možemo i ne smijemo prihvatiti. Ni pod koju cijenu! Zato neka i ovaj intervju bude poziv hrvatskoj geografiji i znanosti, a pogotovo političkoj eliti da maksimalno ustraju na objašnjavanju i znanstvenom tumačenju stvarnih komponenti geografskog položaja naše, teško stečene domovine Hrvatske”, naglašava hrvatski geograf.

“Političari posebno trebaju izbjegavati takvu odrednicu kojom upadaju u dalje zamke i nelogičnosti i time vrijeđaju hrvatski narod. Naša diplomacija pogotovo bi trebala biti maksimalno angažirana u objašnjavanju cijelom svijetu da nazivi poput „zapadni Balkan“ nemaju nikakvog smisla niti imaju geografsku i povijesnu osnovu”, apelira Dragutin Feletar, geograf i sveučilišni profesor.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/Matica hrvatska
Photo: Matica hrvatska, Petra Somek

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.