Država kakvu smo željeli dobila je epilog s Franjom Tuđmanom, a uloga HDZ-a u tome je ogromna

Država kakvu smo željeli, kojom se ostvarila povijesna čežnja hrvatskog naroda, dobila je epilog s Franjom Tuđmanom, a uloga HDZ-a u tome ogromna je i nesaglediva, rekao je Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a na okruglom stolu povodom 25. obljetnice utemeljenja HDZ-a “Četvrt stoljeća postojanosti – 25 godina Hrvatske demokratske zajednice u izgradnji Hrvatske“.

Prije četvrtine stoljeća bili smo mladi i tada bi potpisali ovakav epilog, tada je bilo neizvjesno, a utemeljitelji HDZ-a su imali problem represivnog aparata kojeg mnogi znaju kakav je bio i države u kojoj nismo htjeli živjeti, kazao je Karamarko.

“Zbog spleta okolnosti, pred velikosrpskom agresijom, nije napravljena lustracija, niti su sankcionirani oni koji su napustili Sabor te razoružali hrvatski narod”, rekao je Karamarko te dodao da živimo u državi nejasnih definicija, pa još nije jasno koja je uloga vođa druge strane te kako su postali čelnici hrvatske demokracije.

Zadaća je HDZ-a u novim okolnostima, kako doktrinu Franje Tuđmana učiniti živom pokretačkom snagom, rekao je Vladimir Šeks.

Koristeći HDZ kao političko oružje i državotvorni nacionalni pokret i stranku, Tuđman je poveo hrvatski narod prema jedinoj pobjedi u modernoj hrvatskoj povijesti koja je ostvarila dva strateška cilja hrvatskog naroda. Pobjedom nad agresorom zaokružitla teritorijalni idenitet, odbacila i sruštila partijsku komunističku diktaturu te uvela demokratski poredak, pojasnio je Šeks.

Od presudnog je značenja graditi HDZ na povezanosti s iseljenom Hrvatskom koja joj je pomogla u borbi za slobodu i neovisnost.

Potencijal iseljeništva pridonijet će oporavku domovine, slaže se Milan Kovač, predsjednik Kluba utemeljitelja.

U 25 godina iseljena je Hrvatska razumijela i prihvatila domovinu, a posebno uključenjem u Domovinski rat, rekao je Kovač te dodao da mi nismo odgovorili na isti način.

Potrebno je mijenjati izborni zakon te omogućiti ostvarenje istih prava za sve, uvesti dopisno glasovanje, pa glasovanje i preko interenta, smatra Kovač osvrnuvši se i na ukinuto hrvatsko ministarstvo iseljeništva.

Povijest HDZ-a i oživotvorenje hrvatske države povezani su, kazao je Šeks.

“Najveći moralni slom ljevica je doživjela i to im nikad ne smijemo zaboraviti, 25. lipnja 1991., kada su napustili sabornicu, a jedan dio je glasao protiv same ideje stvaranja suverene Hrvatske”, rekao je Šeks te dodao da su tada drugovi tražili da u u ustvnu odluku uđe i odredba prema kojoj Hrvatska istovremeno s razdruživanjem od Jugoslavije, ulazi u novi savez jugoslavenskih republika.”

“Taj sramni čin ljevici, kada se Hrvatska borila za život ili smrt, se ne smije niti zaboraviti niti oprostitit”, zaključio je Šeks.

EU je logičan nastavak hrvatskog puta nakon što je ostvarila cilj samostalnosti, kako bi se vratila svom identitetu i Europi,izlazeći iz jugoslavenskog stiska koji su doveli u opasnost hrvatski nacionalni identitet, rekao je Ivica Miškulin, docent s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Europa nam je ostvarivanjem suverene države bila potrebna kako bi izašli iz komunističkog mentaliteta i vratili radne navike srednjoeurpskog čovjeka, okoliš koji smo napustili 1918., smatra Miškulin.

Hrvatska je od Europe očekivala zaštitu tijekom Domovinskog rata, no nije ju dobila, pa je ratni sukob doveo do mnogih posljedica. Politika Velike Britanije bila je udovoljiti Miloševiću za mir na Balkanu, a vanjska politka EU inzistirala je da Hrvatska postane konfederacija s većinskim srpskim pokrajinama. EU nepravedno nas je kažnjavala, a njezino neprincipjelno ponašanje dovelo je do pojava negativnog nacionalizma i antieuropeizma u Hrvatskoj, ocijenio je Miškulin.

“Franjo Tuđman znao je od kuda dolazi glavna prijetnja samostalnost Hrvatske te da su saveznici u srednjoeuropskoj regiji, naime s Austrijom i Mađarskom s kojima dijelimo kulturne, političke i povijesne značajke, a uz Njemačku oni su bili naši glavni zagovornici te kasnije podržavali naš ulazak u NATO”, pojasnio je Jure Zovko, profesor na Sveučilištu u Zadru i Hrvatskim studijima.

Danas je na Pantovčaku predsjednikov savjetnik Dejan Jović, kojeg srpski Blic svrstava u deset najmoćnijiih Srba u svijetu, priznaje da nije prežalio Jugoslaviju, forsira regiju, koja simbolizira kulturno jedinstvo bivših naroda, istaknuo je Zovko.

Neostvareni naričaj zapadnog Balkana ponovo je zaživio dolaskom Kukuriku koalicije, Milanović je kazao kako nismo više guske koje srljaju u balkansku maglu, pa se pitamo zašto četvrt stoljeća nismo uspjeli afirmirati srednjoeuropski kulturni identitet, koji je vidljiv od naše arhitekuture do kulinarskog umijeća, pita se Zovko.

“Hrvatska ipak nije Balkan nego je agresija tijekom povijesti najčešće dolazila k nama s Balkana”, rekao je Zovko te dodao da smo nakon 1918., žrtvovali slobodarski duh i postali dio balkanskog čobanca.

“Mi nismo nikakva regija Balkana, to ne trebamo ni spominjati”, složio se Stjepan Šterc, geograf s PMF-a te dodao da je HDZ razvio hrvatski identitet koji nosi i diže sposobnosti čak i u nogometut, a za Hrvatsku je rekao da uopće nije podjeljeljena, već postoji njezina anacionalana i hrvatska varijanta, u omjeru 1:3.

Protivnici Hrvatske uputili su se koridorima kulture, promovirajući pseudokulturne krugove i već tada plaćene medijske ubojice čije su mete bili istaknuti umjetnici HDZ-a, rekao je književnik Hrvoje Hitrec.

Hitrec je kazao kako su nacionalno orijentirani kulturni djelatnici prozvani šovinistima i antiglobalistima, a u zemlju se vraćaju projugoslavenski umjetnici izbjegli, pa i u tada neprijateljsku zemlju.

Književnici i umjetnici su na na margini društva bez mogućnosti utjecaja na kulturnu poltiku i politiku uopće, povukli se i upozorili na krivotvoritelje nove povijesti, dok su reigonalizam te jugoslavenisti, zagrizli u kulturu i hrvatski novac, rekao je Hitrec te dodao da Dnevnik HRT-a već 15 godina vrijeđa gledatelje, a zanemario je i svoju kulturnu zadaću.

S novim tendencijama u HDZ-u stvari se duboko mijenjaju, nacionalni i kulturni identitet i pravo razumijevanje kulture, ponovo su važni, smatra Hitrec, a dužnost je kršćanskih pučana pomoći slaboj vladi da siđe s vlasti jer sami nisu ni za to sposobni.