Poticaji za obnovljive izvore energije (OIE) lani su bili u središtu pozornosti javnosti zbog afere Vjetroleketrane u kojoj je glavnu ulogu imala bivša državna tajnica Josipa Rimac koju USKOK sumnjiči da je za tvrtku CEMP sređivala otkup električne energije po povlaštenim cijenama.
Negativna bilanca rezultat pada potrošnje električne energije
U tu je aferu uključena državna agencija HERA – Hrvatske energetska regulatorna agencija u čijoj je nadležnosti davanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije. A taj ogroman novac isplaćuje proizvođačima preko državne tvrtke HROTE (Hrvatski operator tržišta energije). HROTE je lani proizvođačima OIE isplatio nešto više od tri milijarde kuna poticaja. A sredstva za to namiču se iz naknada za OIE koji plaćaju svi potrošači električne energije u iznosu 10,5 lipa po kWh te od prodaje struje iz obnovljivih izvora. No ti prihodi lani nisu pokrili rashode za poticaje pa je u 2020. HROTE zabilježio minus od 371 milijun kuna, piše Večernji list.
Kako objašnjavaju u toj tvrtki, lani je prikupljeno 629,3 milijuna kuna prodajom 60 posto električne energije proizvedene iz OIE na tržištu električne energije, 552,3 milijuna kuna prodajom 40 posto električne energije opskrbljivačima po reguliranim uvjetima po cijeni od 0,42 kn/kWh, 10,8 milijuna kuna prikupljeno je prodajom jamstava o podrijetlu energije, 1,49 milijardi kuna od naknade za poticanje proizvodnje iz OIEVUK (obnovljivi izvori energije i visokoučinkovita kogeneracija) koji plaćaju svi kupci električne energije. Ukupno je tako prikupljeno 2,68 milijardi kuna, a povlaštenim proizvođačima isplaćeno je 3,04 milijarde kuna. Stoga je bilanca prihoda i rashoda za 2020. negativna i iznosi 371,8 milijun kuna. A ta razlika je, objašnjavaju u HROTE-u, već pokrivena iz akumulacije prethodnih godina koja je početkom 2020. iznosila oko 480 milijuna kuna te sustav nije bio ugrožen.
Objašnjavaju da je negativna bilanca rezultat pada potrošnje električne energije od oko šest posto, a taj pad je doveo do smanjenja prihoda s osnove naknade za poticanje proizvodnje iz OIE. Minus je nastao i zbog pada cijena na tržištu električne energije pa tako navode primjer da je cijena na tržištu za dan unaprijed 2019. iznosila prosječno 49 eura/MWh, a u 2020. 35 eura/MWh. Usto u 2020., ističu u HROTE-u, dogodio se ulazak 152 nova povlaštena proizvođača koji će u prosječnoj godini proizvesti gotovo pola TWh električne energije, za što će im biti isplaćeno oko 380 milijuna kuna.
Jedna od opcija u koju polažu najviše nade je da se sredstva iz naknada za emisije CO2 preusmjere u HROTE kako bi se pokrili minusi. Ove godine opcija je i dizanje kredita kako bi se pokrio ovogodišnji manjak. HROTE je zabilježio i pad prihoda od 70 posto od velikih potrošača kojima je naknada prosječno smanjena na 3 lipe/kWh, što je 2,5 posto njegovih ukupnih prihoda i taj je trošak ukalkuliran kod donošenja ove potpore u pandemijskim okolnostima.
No direktor HROTE-a Boris Abramović uvjeren je da i do tog minimalnog povećanja naknade neće doći ako zaživi reforma kojom bi se naknada od CO2 presumjerila u HROTE za OIE. A ako i dođe do povećanje te naknade od 2 lipe, to bi značilo povećanje računa za struju šest kuna mjesečno. Stručnjak za kupoprodaju električne energije Nenad Kurtović kaže da ima razumijevanje za situaciju u kojoj se našao HROTE zbog korone, ali napominje da, i ako ne dođe do povećanja naknade za krajnje kupce, oni su opet na gubitku jer opskrbljivači i dalje moraju kupovati 40 posto struje od HROTE-a po izrazito visokoj cijeni od 42 lipe/kWh iako je mogu jeftinije nabaviti na tržištu pa bi onda.
