Za strane radnike u Hrvatskoj još uvijek nema sustavno organiziranih tečajeva za učenje jezika za niti vaučera kojima bi se to financiralo, ali ima nade: u tijeku je poziv obrazovnim ustanovama za dostavu programa za učenje hrvatskog kao stranog jezika, kako su nam odgovorili iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Nakon odobrenja programa, kažu, bit će omogućeno podnošenje zahtjeva za vaučer, ali vremenski rok, kao i iznose financiranja, nisu naznačili.
>Strani radnici u RH i u Njemačkoj: Trebaju li znati jezik, kulturu, imati iskustvo?
No, HZZ preko vaučera (koji inače već postoje za stručno usavršavanje ili prekvalifikacije, a finaciraju se iz Europskog socijalnog fonda plus) neće pokrivati kompletan trošak učenja jezika nego će se, po svemu sudeći, morati uključiti i kompanije koje zapošljavaju strane radnike.
Hoće li poslodavci htjeti plaćati dio cijene?
Država će, naime, plaćati 50 posto troška obrazovanja za osobu zaposlenu kod poslodavca koji zapošljava preko 250 radnika, 60 posto kod poslodavca koji zapošljava do 250 radnika, a 70 posto kod poslodavca koji zapošljava do 50 radnika.
“Preostali dio troška programa pokriva korisnik, a isto može učiniti poslodavac za korisnika. Navedeno se regulira ugovorom koji Zavod potpisuje s korisnikom”, odgovorili su na upit FORBES Hrvatska.
>Dr. sci. Žižić: Vladin narativ je da su strani radnici nužni, a tko se ne slaže je ksenofob ili fašist
Drugim riječima, ne budu li poslodavci zainteresirani pokriti barem 30 do 50 posto cijene tečaja, odnosno investirati u to da im radnici mogu komunicirati na hrvatskom jeziku, odaziv će vjerojatno biti slab jer je za pretpostaviti da će mali broj stranih radnika u Hrvatskoj posegnuti u vlastiti džep da to plaća.
Caka, međutim, ima još.
Zahtjev za pohađanje programa učenja hrvatskog jezika ne može podnijeti radnik koji je tek došao u Hrvatsku.
Strani radnici, iseljenici, azilanti
Kako su nam odgovorili iz HZZ-a, to će moći samo strani radnici iz trećih zemalja kojima se produži radna dozvola nakon godinu dana rada u Hrvatskoj, ili kojima se produži radna dozvola/odobri boravak najmanje dvije godine, u skladu s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o strancima koje su u tijeku.
>HGK smatra da Hrvatskoj treba još stranih radnika, ali više kvalificiranih
Osim njih, zahtjev će moći podnijeti državljani trećih zemalja koji su hrvatski iseljenici, članovi obitelji hrvatskog iseljenika, potomci hrvatskih iseljenika ili članovi obitelji potomka hrvatskog iseljenika te stranci pod privremenom zaštitom.
Kako je cilj da se uključi do 10 tisuća korisnika u tekućoj godini, očito ambicije oko uključenja stranih radnika u tečajeve i nisu osobito velike. U prošloj godini je, primjerice, produljeno 40.660 dozvola za boravak i rad stranih radnika, prema podacima MUP-a. U ovoj godini, u razdoblju do 29. veljače, izdano je pak 32.725 dozvola (uključujući i sezonce), a 8439 je bilo produljenje.
Što se tiče samih tečajeva, to će biti “kratki neformalni programi prilagođeni određenom sektoru u kojem su strani radnici zaposleni“, a spominju kao primjer građevinski sektor (gdje se izdaje najveći broj dozvola za broravak i rad stranih radnika), turizam i ugostiteljstvo te prerađivačku i prehrambenu industriju.
>Bartulica: Hrvati povratnici u nepovoljnijoj su situaciji od stranih radnika
Izraz kratki tečajevi znači da će trajati najmanje 70 sati, a što se tiče obrazovnih ustanova koje se prijavljuju i koje će na koncu biti izabrane, postoji set kriterija. Osim bazičnog, da je škola upisana u registar za obavljanje poduke stranih jezika kao pretežite djelatnosti, unatrag godinu dana od dana podnošenja zahtjeva trebala je provoditi učenje stranih jezika s najmanje tri grupe polaznika godišnje.
Također, ona mora imati zaposlena najmanje dva profesora stranih jezika ili profesora hrvatskog kao stranog jezika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje godinu dana prije dana podnošenja zahtjeva. Njen program pak mora biti usklađen sa smjernicama Vijeća Europe navedenim u Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike i izrađen na temelju Smjernica za izradu neformalnog/formalnog obrazovanja odraslih.
Tko će strane radnike podučavati, izabrat će, kako navodi HZZ u odgovoru na naša pitanja, Ministarstvo rada, obitelji i socijalne politike u suradnji s povjerenstvom (imenovao ga je ministar Marin Piletić).
HKG ima drugi model, a kotizacija 350 eura
Krajem ovog mjeseca pak – po posve drugom modelu – u Puli kreće program „Welcome to Croatia“ koji provodi HGK s Veleučilištem Edward Bernays, a koji opisuju kao integracijski program za strane radnike. Trajat će 30 školskih sati u grupama s 30 polaznika, a za hrvatski jezik je predviđeno devet sati nastave.
Sve zajedno, u samo pet dana, osigurava stjecanje „nužnih razina komunikacijskih, pravnih i stručnih vještina, osnovnih jezičnih kompetencija te poslovnih znanja i kompetencija potrebnih za uključivanje stranih radnika u tržište rada te rad s gostima, klijentima i suradnicima na hrvatskom govornom području“, kako se kaže u priopćenju.
>Agencije pokušavaju u Zagrebu useliti strane radnike čak i u poslovne prostore
Zvuči prilično ambiciozno, a kotizacija po sudioniku je 350 eura te ju tvrtke članice Komore podmiruju iz svoje regularne članarine. Isti iznos, uz dodatak PDV-a, je i za male tvrtke, ali kako one ne moraju plaćati članarinu HGK, za to bi morale posegnuti u svoju blagajnu.
Iz Komore su nam odgovorili da je njihov program namijenjen „poslodavcima (tvrtkama) i agencijama za posredovanje u zapošljavanju koji žele unaprijediti kompetencije svojih zaposlenika“.
Kako su izabrali baš Veleučilište Edward Bernays, čiji je osnivač tvrtka u vlasništvu Maria Petrovića, nisu naveli, ali kažu da su razmatrali više modela. „S obzirom na nužnost da se gospodarstvu što prije ponudi program koji će sadržavati osnove integracijske politike, odabran je partner u vidu Veleučilišta Edward Bernays koji je u kratkom roku temeljem inputa i zajedničkog razmatranja kurikuluma bio u mogućnosti ponuditi izvođenje programa“, odgovorili su na upit FORBES Hrvatska.
Planiraju održati 10 ciklusa takvih edukacija, a provodit će ih u sjedištima županijskih komora HGK ili u prostorima poslodavca, ako postoji interes za cijelu grupu, piše Forbes.
Evo kako su to zamislili u Zagrebu
Za mjesec dana trebali bi krenuti tečajevi hrvatskog jezika za strane radnike u Zagrebu, kako saznajemo, a za to je u gradskom proračunu predviđeno 150 tisuća eura. Poslodavci neće sudjelovati u trošku, dok su za same korisnike/korisnice besplatni. „U tijeku je priprema nabave za održavanje tečaja u ustanovama ili školama“, odgovorili su nam iz Službe za informiranje i medije.
Inače, Zagreb planira, preko javnog poziva koji je zaključen 5. ožujka, angažirati i organizacije civilnog društva. Radi se o provođenju Akcijskog plana za provedbu Povelje integrirajućih gradova, a financirat će se, osim učenja hrvatskog jezika, radionice o kulturi, tradiciji i kulturnim obrascima u RH.
