Strani radnici iz zemalja koje nisu dio Europske unije u posljednje vrijeme preplavljuju hrvatsko tržište rada. Zbog nedostatka radne snage sve je više radnika iz azijskih zemalja koji u RH na žalost, ne zadovoljavaju iste uvjete kao u drugim članicama EU.
Na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova piše da radnici iz trećih zemalja mogu ostati samo godinu dana na području RH nakon izdavanja vize. ”Privremeni boravak odobren u druge svrhe i boravka digitalnih nomada odobrava se na maksimalni rok do godine dane i ne može se produžiti.” Isto se navodi i u članku 57. (5) Zakona o strancima. Postoje i izuzeci, no da bi radnici uopće dobili radnu vizu moraju ispuniti stroge uvjete.
No je li u praksi sve tako? Moraju li strani radnici poznavati bar osnove Hrvatskog jezika da bi mogli raditi, kao primjerice u Njemačkoj?
Krše li se njihova prava po pitanju mirovinskog osiguranja? Zašto Hrvatska još uvijek nema potpisan ugovor o socijalnoj sigurnosti ni s jednom azijskom zemljom, a do sada je izdala više od 100.000 dozvola za rad azijskim državljanima?
>Strani radnici u Hrvatskoj: U ovoj godini izdano je gotovo 110 tisuća dozvola; evo otkud sve radnici dolaze
U našem mirovinskom sustavu nitko ne bilježi strane radnike
Niti HZMO, niti REGOS ne bilježe podatke o osiguranicima, odnosno članovima mirovinskih fondova po njihovoj nacionalnosti, odnosno zemlji iz koje dolaze. Ipak, Ministarstvo unutarnjih poslova za Mirovina.hr dalo je okvirnu sliku koliko stranih radnika radi u Hrvatskoj. Ponudili su podatke o izdanim dozvolama za boravak i rad u Hrvatskoj.
Osim radnika iz zemalja bivše Jugoslavije te Nepala, dozvole, nakon ukidanja kvota, dobivaju i radnici iz drugih azijskih zemalja. Nije poznato koliko njih plaća mirovinske doprinose, odnosno jesu li uopće prijavljeni za rad. Kao i domaći radnici, odnosno osiguranici, da bi ostvarili pravo na mirovinu moraju navršiti najmanje 65 godina starosti te 15 godina staža.
No, čak i da odrade 15 godina u RH, pod uvjetom da su prijavljeni, mirovinu će teško ostvariti. Naime iz HZMO-a, ali i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike navode da Hrvatska nema potpisan ugovora o socijalnoj sigurnosti ni s jednom azijskom zemljom iz koje nam radnici u sve većem broju dolaze.
Radnike zapošljavaju, a ugovori još u fazi razmatranja
”Planirano je pokretanje postupka radi sklapanja ugovora o socijalnoj sigurnosti između RH i Republike Filipini te će u slučaju pozitivno okončanih pregovora doći do sklapanja i potpisivanja navedenog ugovora”, tvrde iz MROSP-a.
Kada u odnosima dviju država dolazi do jačanja gospodarske i trgovinske razmjene, kao i jačanja prijateljskih odnosa, ukazuje se potreba za sklapanjem ugovora. S kojim bi se uredili međusobni odnosi na području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Zatim osiguranja za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti, majčinstva, osiguranja za slučaj nezaposlenosti, obiteljskih davanja. Te međusobni odnosi dviju država u području primjenjivog zakonodavstva (izaslani radnici), objašnjavaju iz HZMO-a.
Takav ugovor definiran je Bečkom konvencijom. U ime RH ga potpisuju predsjednik, odnosno Vlada, ovisno o sadržaju i namjeni, a potvrđuje ga Hrvatski sabor.
Uvode se besplatni tečajevi hrvatskog za strane radnike iako si sami mogu priuštiti učenje jezika
Azijski radnici na rad u Hrvatskoj dolaze uglavnom bez znanja hrvatskog jezika, a RH im to niti ne postavlja kao uvjet. Oni nisu dužni poznavati ni osnove hrvatskog jezika za razliku od drugih razvijenih zemalja koje to traže od radnika.
Premda strani radnici imaju plaće i dostojne uvjete za život te bi si sami mogli priuštiti i učenje jezike, oni će to moći u Hrvatskoj besplatno. U RH se, naime, uvode besplatni tečajevi Hrvatskoj jezika za strane radnike, za što je osigurano 150 tisuća eura. Strani radnici koji imaju radnu dozvolu na tri godine moći će dobiti vaučere od 500 eura za tečaj hrvatskog jezika, poručili su iz Ministarstva rada.
Osiguran je i novac iz proračuna Grada Zagreba, a uključit će se i civilne udruge, humanitarne udruge, pa tako i Isusovačka služba za izbjeglice. Mnogo se očekuje i od volontera koji će morati izdvajati svoje slobodno vrijeme za podučavanje migranata. Tečajevi će se organizirati na Pučkom učilištu u Zagrebu i na Pučkom otvorenom učilište u Varaždinu.
>Dr. sc. Žižić: Vladin narativ je da su strani radnici nužni, a tko se ne slaže je ksenofob ili fašist
Kako su uvjeti za radnike regulirani u drugim europskim zemljama
U posljednje vrijeme Njemačka i druge europske zemlje nastoje olakšati zapošljavanje stranih radnika, uglavnom po pitanju birokracije.
No ne preskaču se neki osnovni uvjeti kao što su primjerice poznavanje osnova jezika i slično. Nije problem ni da poslodavci osiguraju besplatan tečaj jezika za svoje radnike, jer to je isključivo financijski teret poslodavca, a ne države.
Niti se traži od ikoga da volontira kako bi ljudima koji su sami sposobni platiti svoje troškove, pružali besplatne usluge. Ovdje dakako kao iznimka ulaze ilegalni migranti, no oni uglavnom ni ne rade već žive od socijalne pomoći.
Sve do nedavno u Njemačkoj su radnici trebali pronaći posao prije nego se dosele, a sada je to uz novi sustav ”Chancekarte” nešto malo olakšano. No kandidati moraju biti mlađi od 35 godina, posjedovati dovoljno znanja jezika za život u zemlji i najmanje 3 godine profesionalnog iskustva u životopisu. Također trebaju dokazati da si mogu priuštiti plaćanje životnih troškova za vrijeme koje bi proveli u Njemačkoj prije nego što nađu posao.
Kako je regulirana migracija Filipinskih radnika?
Uvoz stranih radnika često se povezuje s neadekvatnim radnim uvjetima u kojima rade radnici iz zemalja trećeg svijeta, međutim, filipinsko tržište radne snage je dosta regulirano. Filipinska vlada zakonski je propisala jasna pravila za zapošljavanje filipinskih radnika u inozemstvu. Na Filipinima ovaj proces strogo reguliraju – POEA i POLO, koji su nedavno postali dio ministarstva – DMW (Department of Migrant Workers).
POEA (Philippines Overseas Employment Agency) je filipinska državna agencija za prekomorsko zapošljavanje slična našem Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, nadležna za migraciju radnika. Regulira rad agencija na Filipinima, izdaje i obnavlja licence. No isto tako, uz suradnju POLO-a (Philippines Overseas Labor Office), odnosno Ureda za provedbu prekomorskih zapošljavanja daje “akreditaciju” svakom poslodavcu iz inozemstva koji želi zaposliti filipinskog radnika. Što to znači u praksi? To znači da bez dozvole od POEA i POLO poslodavac ne može zaposliti veći broj radnika s Filipina.
>Filipinac Alivio spasio djecu iz gorućeg autobusa, pa primio zahvalu gradonačelnika
Koji se uvjeti moraju ispuniti za dobivanje akreditacije?
Prvo što se provjerava jest Ugovor o radu, odnosno uvjeti koji se nude radniku sa Filipina. POEA i POLO kontroliraju odgovara li iznos plaće ponuđene filipinskom radniku iznosu plaće uobičajenom za predmetno radno mjesto u zemlji poslodavaca. Na taj se način sprječava sniženje cijene sata rada te se sprječava potplaćenost filipinskog radnika u odnosu na domaće stanovništvo.
Hrvatski poslodavci dužni su radniku s Filipina osigurati iste uvjete rada kakve imaju njegovi domaći kolege na istom radnom mjestu. Čime se onemogućuje podcjenjivanje filipinskih radnika, a istovremeno se time ne ugrožava konkurentnost domicilnog radnog stanovništva.
Uz cijenu sata rada, također se provjerava i smještaj u kojem će živjeti radnici. Uvjeti smještaja moraju biti adekvatni za normalan život. Nije isključeno da će predstavnici POLO-a zatražiti osobno razgledavanje osiguranog smještaja.
Poslodavac mora osigurati povratnu kartu za radnika
Uz navedeno, poslodavac koji želi zaposliti filipinskog radnika mora osigurati i povratnu avionsku kartu za svakog radnika kojeg zapošljava. To podrazumijeva avionsku kartu za radnika nakon odrađenih 24 mjeseca, odnosno isteka ugovora sklopljenog između radnika i poslodavca. Takva ugovorna klauzula predstavlja zahtjev koji su postavili POEA i POLO u sklopu zapošljavanja i ne znači prestanak radnog odnosa.
POEA i POLO periodično od poslodavca zahtijevaju izvještaje o trenutnom statusu svakog radnika za cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa. Svaki radnik koji dođe direktno s Filipina će dobiti i OEC (Overseas Employment Contract) tzv. certifikat kojim se radniku odobrava izlazak iz zemlje u svrhu rada. S ovim dokumentom svaki radnik može ići na godišnji odmor i vratiti se s Filipina bez dodatnih provjera ili dozvola.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
