Ekonomist Čavrak: Cijene će još rasti, ali ne očekuje se eskalacija inflacije

Foto: snimka zaslona

Mislim da nas za sad još uvijek ne treba to previše brinuti, očekivanje je da će taj porast cijena biti prolaznog karaktera. Prema općem mišljenju radi se o problemu koji je očekivan s obzirom na izlazak iz covid krize. Cijelo svjetskog gospodarstvo je bilo u lockdownu, polomljeni su dobavni i proizvodni lanci, i sad je došlo do naglog ozdravljenja i rasta svjetskog gospodarstva i rasta potražnje, što je naravno sa sobom povuklo cijene, objašnjava prof. dr. sc. Vladimir Čavrak se Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za HTV-ovu emisiju “Studio 4”.

Postcovid inflacija i rast cijena

U utorak novo, povijesno poskupljenje dizela, a Hrvati su bez novog poskupljenja sa svojom plaćom do sada mogli kupiti i platiti najmanje goriva od svih država u Europskoj uniji, kazao je voditelj Vlahov, a Čavrak je komentirao da je to zanimljiv, ali i obeshrabrujuć podatak.

– Mislim da nas za sad još uvijek ne treba to previše brinuti, iako moramo biti zabrinuti, jer su cijene nafte odnosno derivata pod utjecajem i svjetskih cijena. Ne mogu govoriti u ime Vlade, ali sigurno je očekivanje da će taj porast cijena biti prolaznog karaktera. Mi smo izvrgnuti nekoj stopi inflacije generalno, i rastu cijena ne samo nafte nego i hrane, i drugih artikala. Prema općem mišljenju tu se radi o problemu koji je očekivan s obzirom na izlazak iz covid krize odnosno pandemije. Cijelo svjetskog gospodarstvo je bilo u lockdownu, polomljeni su dobavni i proizvodni lanci, i sad je došlo do naglog ozdravljenja i rasta svjetskog gospodarstva, što znači da je došlo do rasta potražnje što naravno da je sa sobom povuklo cijene, objašnjava prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Svako povećanje cijena znači smanjivanje životnog standarda, ustvrdio je ekonomist. Pitanje hoće li to ostati trajno ili ne?

– Očekivanja su da će se to ipak kroz neko vrijeme izbalansirati. Ponuda i potražnja ovoga trenutka nisu strukturno izbalansirane, ali očekuje se da će to ipak biti stabilizirano i Vlada vjerojatno polazeći od toga smatra da ovoga trenutka ne treba reagirati, a ministar financija je u pravu, reagirati se može, jer u cijeni naftnih derivata otprilike 47 posto je ono što je tržišno regulirano, a 53 posto su fiskalni i parafiskalni nameti koji se mogu procijeniti vrlo brzo ako Vlada procijeni da je to potrebno, dodaje.

Nedostatak radne snage

Čavrak kaže kako će nam u situaciji budućeg rasta definitivno sve više nedostajati radna snaga jer je hrvatski radni kontingent u zadnjih 5 do 10 godina ispražnjen, na način da je nekoliko stotina tisuća ljudi iselilo na tržište rada europskih zemalja. Komentirao je da Filipinci, Ukrajinci i Indijci ne dolaze u Hrvatsku, već odlaze u zemlje gdje idu i hrvatski iseljenici s razlogom.

– Naše tržište rada još uvijek nije pod tako velikim pritiskom da bi privatne kompanije morale povećavati plaće, iako se i to događa u nekim sektorima pomalo jer privatna poduzeća shvaćaju da bez radne snage nema razvoja, međutim na našem tržištu rada imate jedan fenomen, a to je da jako velik udio zaposlenosti i javnog sektora koji je rigidan i održava određenu razinu plaće, i na neki način puno toga diktira, kaže Čavrak.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT