Ekonomisti: Euro nije čarobni štapić, a doći će do stravične mobilnosti radne snage

euro
Foto: Hina, snimka zaslona HRT, fotomontaža: Narod.hr

“Trebali bi se bolje pripremiti prije uvođenja eura”, smatra većina ekonomskih stručnjaka koji su gostovali na tribini Matice hrvatske “Euro – da ili ne?”. Hrvatska zadovoljava samo nominalne kriterije konvergencije za ulazak u eurozonu, a zemlje koje su nisko konkurentne potencijalni su gubitnici ulaska u tu zajednicu, jedna je od poruka.

Jurčić: “Hrvatska već ima euro od 1994.”

Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić je novinarima uoči tribine izjavio da se ulaskom Hrvatske u eurozonu neće dogoditi ništa osobito. Naime, Hrvatska praktički euro ima od 1994. godine i donošenja ekonomskog programa stabilizacije. Tada je hrvatski dinar “nepokoljebljivo”, uz fiksni tečaj, vezan uz njemačku marku. To se kasnije prenijelo i na euro.

No upozorio je i da nije napravljena analiza takve monetarne politike. Ocijenio je i da je ona “uništila hrvatsko gospodarstvo”. Hrvatski proizvodi, uslijed rata i tranzicije, kada su troškovi rasli, a tečaj ostajao isti, postali su preskupi i nekonkurentni. Zapadne zemlje za to su vrijeme ulagale u razvoj i tako snižavale troškove proizvodnje.

“Hrvatska nije spremna za uvođenje eura”

Smatra da bi Hrvatska danas trebala imati dvostruko veći BDP no što ima. Od tog bi 60 posto trebao iznositi izvoz. Danas pak udio izvoza roba u BDP-u u Hrvatskoj iznosi tek oko 30 posto.

Jurčić je napomenuo da nema ništa protiv eura kao “dobre valute”. No ocijenio je i da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura.

Pritom, pojasnio je Jurčić, ona zadovoljava nominalne kriterije konvergencije, poput stabilnosti tečaja ili kamatnih stopa. No suštinski kriteriji, poput razine i brzine razvoja, strukture gospodarstva, “apsolutno se nisu gledali”.

– U Hrvatskoj nitko nije gledao realne kriterije. Jednostavno, teško je dokazivo, ekonomski barem, da je Hrvatska spremna i da će imati korist od eura, ustvrdio je Jurčić.

– Netko će reći “euro je zlato”. Da, ali rudnik zlata nema Hrvatska, nego Njemačka. I vi morate uvijek moliti Nijemca preko Europske unije da vam da onaj euro, ovaj euro, rekao je Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

> Prof. Stanko Uršić: Zašto vlast gura Hrvatsku da odbaci nacionalnu valutu?

> Nova češka Vlada: Nećemo usvojiti euro u našem mandatu

Vedriš: “Euro da, ali…”

Na pitanje novinara euro – da ili ne?, Mladen Vedriš s visokog učilišta Effectus odgovorio je: “da, ali…”.

Pojasnio je da je uvođenje eura zasigurno dobra vijest, ali pod uvjetom da su za to odrađene pripreme. “Ako želite nastupati u Ligi prvaka morate trenirati, morate ojačati”, slikovit je bio Vedriš. Rekao je da Hrvatska mora obaviti niz reformi kako bi bila konkurentna.

– Ukoliko niste konkurentni, onda ste u problemu, upozorio je.

Istaknuo je da su u eurozoni u proteklih 20 godina, u vidu ostvarenja visoke zaposlenosti, rasta BDP-a i ubrzanih stopa rasta. dobro prošli “sjevernjaci”, poput Njemačke, Nizozemske i Finske. “Južnjaci”, poput Italije, Francuske i Španjolske, gubitnici su, pri čemu su ostvarili manji rast BDP-a no što bi to bilo u drugim okolnostima.

Istaknuo je da su zemlje koje su nisko konkurentne potencijalni gubitnici ulaska u eurozonu, dok su ostale sigurni dobitnici.

“Prije eura moramo provesti reforme”

Poručio je da Hrvatskoj ostaje manje od godinu dana da to shvati. Reforme koje mora provesti, da bi postala bolja i učinkovitija, pretpostavka su da bi taj euro imao smisla.

Ukoliko ne provedemo potrebne reforme, Hrvatska je u riziku da joj euro neće suštinski pomoći, u jačanju ekonomije. U smislu privlačenja većih privatnih ulaganja i povećanja zaposlenosti.

– Bez toga da ste uvjerljivi i efikasni u ekonomiji kao država, sam euro ne može biti “čarobni štapić”. Ako je euro poticaj za promjene na bolje i reforme, dobro došao je. Ako to ne učini, Hrvatska sama s promjenom valute neće izaći iz krize, zaključio je Vedriš.

“Euro nije čarobni štapić”

– Sam euro ne može biti čarobni štapić koji će to za vas napraviti. Znači, ako je euro poticaj za promjene, reforme na bolje – dobrodošao je ako to ne učini, Hrvatska samo s promjenom valute neće izaći iz krize, rekao je Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus.

Drago Jakovčević, isto profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, također je poručio da Hrvatska ne zadovoljava kriterije realne konvergencije za ulazak u eurozonu.

Jedan od tih kriterija je primjerice i paritet kupovne moći. Hrvatska je tu na 67 posto od prosjeka EU-a, naveo je. Jakovčevića brine i dugoročna opstojnost monetarne unije, zato jer ona nema mehanizam “peglanja ciklusa”.

Jakovčević: Doći će do “stravične” mobilnosti radne snage

Kako je pojasnio, kapitalizmu u kojem živimo recesija je “endemski svojstvena”. U recesiji središnje banke pomažu nacionalnim ekonomijama u financiranju proračunskog deficita. Potiču rast gospodarstva, kako bi se iz recesije izašlo.

Između ostalog, istaknuo je da je prosječna plaća u Hrvatskoj danas oko tisuću eura, u Češkoj 2.100 eura, a Njemačkoj tri tisuće eura. Stoga, smatra da će, kada se Hrvatska priključi monetarnoj uniji, doći do “stravične” mobilnosti radne snage. Mladi i školovani otići će iz Hrvatske za boljim životom i višim plaćama.

Na pitanje novinara treba li Hrvatska pričekati s ulaskom u eurozonu, Jakovčević je odgovorio: “Apsolutno”.

– Hrvatska se treba razvijati na vlastitom novcu. Državu blagostanja možete ostvariti samo na vlastitom novcu. A to znači znači gospodariti s primarnom emisijom, zaključio je Jakovčević.

Zorić: Nacionalno vijeće za uvođenje eura radi dobar posao

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić izjavio je da je poslovna zajednica intenzivirala pripreme za uvođenje eura. Te su pripreme jako opsežne. Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH, te njegovi odbori rade dobar posao.

– Vrlo precizno se o svemu razgovara i mislim da će uz opsežne pripreme u Hrvatskoj biti napravljen dobar posao, rekao je Zorić.

Kazao je i da više ne postoji dilema uvesti euro ili ne, s obzirom da je odluka o pristupanju eurozoni donesena samim ulaskom u Europsku uniju, kao i u Europski tečajni mehanizam II.

– Možemo samo razgovarati o tome kako da na najbolji način uvedemo euro kao hrvatsku valutu, ustvrdio je Zorić.

Glavni strah od ulaska u eurozonu je onaj od porasta cijena, no Zorić smatra da su predviđeni vrlo dobri mehanizmi koji bi to trebali spriječiti.

“Mislim da neće doći do povećanja cijena”

– Ako budemo radili onako kako su radile druge europske zemlje kada su uvodile euro, mislim da to neće biti problem i da do toga neće doći, izjavio je.

U kontekstu porasta cijena energenata, ustvrdio je i da je ovo po prvi put da neka europska zemlja uvodi euro u trenutku eskalacije krize.

– Tu postoji određeni rizik kojim se treba pozabaviti, no mislim da je euro jedan od instrumenata kojim hrvatska politika, osobito gospodarska, može prevenirati krizu, ustvrdio je Zorić.

Matica Hrvatska o vitalnim pitanjima

Matica hrvatska ove godine obilježava 180. obljetnicu postojanja, a njen predsjednik Miro Gavran poručio je da je želja Matice da se govori o svim vitalnim pitanjima koja se tiče sadašnjosti i budućnosti Hrvatske, pri čemu je cilj sučeliti različite stavove stručnjaka iz različitih područja.

Tribina sučeljavanja o euru tako je bila i prva u novom ciklusu tribina, a u slijedećim tjednima i mjesecima razgovarat će se i o demografskoj perspektivi Hrvatske, sigurnosnim aspektima migrantske krize, etici i pandemiji, prijeporima oko gradnje hidrocentrale Kosinj, kao i o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.