Ekstremno mala izlaznost u Splitu: Koliko je zapravo birača glasalo za Ivicu Puljka?

Foto: fah

U nedjelju su u Splitu održani prijevremeni izbori za gradonačelnika i članove Gradskog vijeća. Ono što je najviše obilježilo ove izbore jest ekstremno niska izlaznost birača – svega 31.58 %. To je snažan pad u odnosu na broj izašlih birača prije godinu dana – 43,97 %, a još snažniji u odnosu na izbore 2017., kada je izašlo 57,68 % birača.

Zašto većina ljudi nije izašla na izbore?

Drugim riječima, većina Splićana na ovim je izborima, do kojih je došlo nakon niza afera gradske vlasti zbog kojih je gradonačelnik sa svojim zamjenikom Ivoševićem morao dati ostavku, odlučilo – ostati doma. Malen interes za glasovanje obično nam govori o nezadovoljstvu birača ponuđenim kandidatima i političkim opcijama, o činjenici da od ponuđenoga nemaju volju nikoga birati, kao i o činjenici da su im događanja u političkom životu postala toliko mrska i odbojna, da odbijaju sudjelovati u političkim procesima.

Prije ovih izbora bio je zaista cijeli niz događanja koji većini ljudi politiku mogu učiniti odbojnom. Primjer je svakako najnoviji skandal Puljkovih bliskih suradnika. Naime, Večernji list objavio je sredinom lipnja vijest o seks-aferi u koju su uključeni najbliži suradnici Ivice Puljka – dojučerašnji splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević te Luka Baričić, član Predsjedništva parlamentarne stranke Centar. I Baričić i Ivošević nalazili su se na listi Ivice Puljka na jučerašnjim izborima u Splitu. Ivošević opet pretendira na mjesto zamjenika gradonačelnika, o čemu će se odlučivati u drugom krugu izbora za dva tjedna.

Skandala Puljkove ekipe nije nedostajalo i prije – najpoznatiji je vjerojatno Ivoševićeva prijetnja novinarki Slobodne Dalmacije zbog čega je DORH podignuo optužnicu protiv njega, a spomenimo i druge Ivoševićeve ispade za vrijeme obnašanja vlasti  (vrijeđanje predsjednika radničkog vijeća u Javnoj ustanovi športski objekti), a i prije toga (obezvrjeđivanje katedrale i vrijeđanje katolika, vrijeđanje Židova na društvenim mrežama). Dodajmo tome da je gradonačelnik Puljak usprkos svemu tome svoga zamjenika neprestano branio od svih kritika. Sve su to sigurno događaji zbog kojih se politika mnogim promatračima “zgadila”, a istovremeno nije bilo mnogo protukandidata koji su ponudili odmak od takve politike niti prepoznatljiv i kvalitetan program.

Tko otežava građanima izlazak na izbore?

No, ipak, pitanje je je li to jedini razlog zbog kojeg tako velik broj splitskih birača nije izašao na izbore. Naime, termin ovih izbora stavljen je u vrijeme početka godišnjih odmora i školskih praznika, pa je vjerojatno da mnogi ljudi nisu bili kod kuće ovoga vikenda. Uz već dobro poznat problem nepostojanja elektroničkog i dopisnog glasovanja u Republici Hrvatskoj, a na koji se često upozorava, dodajmo i to da je riječ o lokalnim izborima – na kojima je moguće glasovati samo u mjestu prebivališta, dakle DIP ne dozvoljava mogućnost glasovanja na nekom drugom mjestu. Drugim riječima, čak ako je netko unaprijed i znao da će se toga dana nalaziti u nekom drugom dijelu Hrvatske – nije se mogao predbilježiti da glasuje negdje drugdje jer ta mogućnost ne postoji, kao što bi postojala da je riječ o parlamentarnim ili predsjedničkim izborima.

Napomenimo i da su na većini sveučilišta upravo u tijeku ispitni rokovi, pa populaciji studenata iz Splita koji studiraju na drugim hrvatskim sveučilištima, mahom u Zagrebu, sigurno nije bilo jednostavno tijekom pripremanja ispita i prije završetka rokova putovati kući u Split kako bi glasovali.

Pad izlaznosti u Hrvatskoj – na vlasti su nam predstavnici koje odabire manjina?

U svakom slučaju, zabrinjavajuća je činjenica kako u Hrvatskoj postoji konstantan trend pada izlaznosti na izbore. Upravo kada se objavi kako je na neke izbore izašao iznimno malen postotak birača te da upravo ti izbori imaju rekordno nisku izlaznost, idući nas izbori ponovno iznenade još nižom izlaznošću. Zbog toga se postavlja i pitanje koliko su predstavnici koji su na vlasti odraz stvarne volje većine birača, s obzirom da su redovito izglasani glasovima mnogo manjim od polovice građana s pravom glasa.

Tako imamo predsjednika države za kojega je glasalo 27,8 % registriranih birača, sastav Hrvatskog sabora kojega je izglasalo 46,90 % registriranih birača, a na nedjeljnim izborima u Splitu, kandidat Ivica Puljak, koji je gotovo pobijedio u prvom krugu, osvojio je tek 15,39 % glasova registriranih birača (izlaznost je bila 31,58 %). Za njega je glasovalo 48,73 % izašlih birača, tj. njih 22.561.

U svakom slučaju, važno je istaknuti kako je izlazak na izbore građansko pravo, ali i dužnost kojom pokazujemo odgovornost prema društvu u kojemu živimo. Neizlaskom na izbore ne postižemo nikakvo poboljšanje politike, već samo prebacujemo inicijativu i odgovornost na nekoga drugoga. Izlazak na izbore i glasovanje način je na koji dajemo svoj doprinos i pokazujemo odgovornost prema društvu. Ne bi nam trebalo biti svejedno tko će nas i kako predstavljati u idućem mandatu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.