Eksploatacija nafte u Jadranskom moru je za Hrvatsku kao poznatu turističku odredenicu i zemlju koja ubire značajne prihode od turističke djelatnosti riskantan posao, izjavila je u petak Rebecca Harms, supredsjednica grupacije Zeleni/ESS u Europskom parlamentu, na zasjedanju Vijeća Europske zelene stranke, konferencije zelenih stranaka Europe te zastupnika i zastupnica Europskog parlamenta koje se do nedjelje održava u Zagrebu.
Sastanak Vijeća Europske zelene stranke, kao platforme za raspravu o izazovima s kojima je suočen kontinent te predstavljanje rješenja i vizije Zelenih za pravedniju Europu, s više jednakosti i ekološki održivu, najveća je konferencija jedne europske stranke ikada održane u Zagrebu i broji preko 300 sudionika, čiji je domaćin Održivi razvoj Hrvatske – ORaH.
“To je veliki rizik. Turizam je jedan od glavnih stupova vašeg gospodarstva i vrlo sam skeptična prema bušenju nafte u Jadranu”, izjavila je Harms i upozorila na rizike od ekoloških katastrofa i “niske” standarde kada je riječ o sprečavanju mogućih izljeva nafte.
“Klonite se toga. To je riskantna tehnologija”, poručila je Harms. Po njezinim riječima, Hrvatska u gospodarskom smislu ima mnogo više mogućnosti na drugim područjima. Istaknula da zemlje koje su među prvima krenule s projektima obnovljivih izvora energije već ubire plodove rada koji se ogledaju kako u čišćem i održivom okolišu tako i u otvaranju novih radnih mjesta visoke kvalitete, mnoga od njih u malim i srednje velikim tvrtkama diljem Europe.
Europarlamentarac i supredsjednik Europske zelene stranke Reinhard Bütikofer također je istaknuo da su “rizici od bušenja nafte u Jadranu golemi, ne samo s ekološkog stajališta već i gospodarskog”. Po njegovim riječima, inzistiranje na fosilnim gorivima predstavlja financijski rizik.
Svijet se složio, objasnio je Bütikofer, da se temperatura atmosfere ne smije povećati za više od dva stupnja Celzija do kraja stoljeća te da dvije trećine energetskih resursa mora ostati pod zemljom, pa će nafta, ugljen i plin postati bezvrijedni.
“Ulaganje u fosilne resurse moglo bi stvoriti učinak balona pred pucanjem. Potratili biste kapital”, kazao je Butikofer.
Vijeće Europske zelene stranke potvrdilo je da će u Europskom parlamentu dati potporu Rezoluciji protiv projekta istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva u Jadranu. Prema riječima predsjednice ORaH-a Mirele Holy, rezoluciju su već potpisale četiri stranke zelenih, supodnositelji, iz Slovenije, Malte, Grčke i Italije.
Holy je istaknula da je Europska komisija upozorena na eksploatacije nafte i plina u Jadranu i podsjetila da se uz tu odluku hrvatske vlade nameće i pravno pitanje, tj. “poštivanje procedure uz projekt koji može imati utjecaj ne samo na okoliš već i na ekonomsku i socijalnu sigurnost.” Hrvatska, podsjetila je, uvozi više od 50 posto energije i ORaH je vjestan situacije u kojoj se Hrvatska nalazi i ne inzistira samo na obnovljivim izvorima energije, poručivši da se njezina stranka “zalaže za realizaciju LNG terminala na Krku”.
A na moguće “pucanje ugljikovog balona” upozorava i Sir Nicholas Stern, bivši glavni ekonomist Svjetske banke i sadašnji profesor na London School of Economics, koji kaže da “tržišta cijelu stvar još uvijek nisu u potpunosti razmotrila, ili se pretpostavlja da vlade nisu tako predane cilju u vezi klimatskih promjena”, ali da se to može u trenu promijenitilčim postane jasno da su zemlje odlučne u provedbi mjera protiv klimatskih promjena.
“Ulagači bi se mogli uspaničariti i povući svoj kapital. Ako se to dogodi, balon će puknuti i cijene dionica će se strmoglaviti (…) burze još uvijek ne vide dobro tu opasnost”, kazao je Stern.
Glede energetike, i Harms i Butikofer ističu da je to i sigurnosno pitanje, aludirajući na preveliku enegetsku ovisnost Europe od Rusije i posljedično tome prijetnju sigurnosti na kontinentu.
“U ovom trenutku, Europska unija za svoje građane ne radi dobar posao kada je u pitanju sigurnost (…) iako je EU kao politički model spreman snažnije se uhvatiti u koštac s izazovima”, izjavila je Harms.
Govoreći o “ozelenjavanju naših gospodarstava”, sugovornici su izrazili uvjerenje da je to put stvaranju visokokvalitetnih “zelenih radnih mjesta” u cilju borbe protiv nezaposlenosti i u isto vrijeme borbe protiv klimatskih promjena i propadanja okoliša.
Europski Zeleni vjeruju da EU može imati velikih koristi od “ozelenjavanja ekonomija”, a ako ostane “zeleni predvodnik” svijeta EU će moći godišnje kreirati izvoz u vrijednosti dodatnih 25 milijardi eura, smanjiti do 2050. račune za energetiku za 350 milijardi eura godišnje i smanjiti ovisnost o uvozu energije i resursa kupljenih po nestabilnim cijenama.
Tijekom tri dana, sudionici konferencije će u Zagrebu raspravljati o cijelom nizu europskih politika gledano iz vizure Zelenih, posebice gospodarskoj politici pokretanja održivog gospodarstva, a poseban naglasak bit će na donošenju konkretnih prijedloga rješenja i predstavljanju ekonomske alternative “politici štednje” koja dominira europskom, ali i hrvatskom politikom.
U poslijepodnevnim satima, sudionicima konferencije Vijeća Europske zelene stranke obratit će se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
