Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba i Grad Zagreb obilježili su u subotu 75. obljetnicu formiranja Desetog korpusa zagrebačkog NOV Hrvatske, a sudionici su ustvrdili da povijesni revizionizam mijenja percepciju antifašizma i odnos prema njegovom nasljeđu.
> Ministar Pavić: ‘Ima 13.000 mirovina iz NOB-a koji je završio prije 75 godina’
Nakon minute šutnje kojom je odana počast svim poginulim borcima narodnooslobodilačke borbe i Domovinskog rata, okupljene preživjele pripadnike Desetog korpusa zagrebačkog NOV Hrvatske i prisutne sudionike narodnooslobodilačke borbe pozdravio je u Staroj gradskoj vijećnici predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin.
> Pogledajte emisiju u kojoj je Zlatko Hasanbegović govorio antifašizmu
“Drago mi je što su još uvijek ovdje među nama, jer oni su stvarali povijest, oni su povijest. Oni su naša velika vrijednost”, rekao je Habulin.
Napomenuo je kako se osnutak Desetog korpusa zagrebačkog prije 75 godina na današnji dan u mjestu Rasinja, kada su u sastav korpusa ušle 32. i 33. divizija i šest partizanskih odreda s diverzantskim bataljunom, nikako nije dogodio slučajno.
“Naime, već je prijeđen put u toku narodnooslobodilačke borbe i sazreli su uvjeti da se formira jedinica formacijski toliko snažna da može operativno izvršavati zadatke na prostoru sjeverozapadne Hrvatske”, kazao je.
“Ta je potreba rezultirala formiranjem Desetog zagrebačkog korpusa koji je imao vrlo značajnu ulogu na ovom prostoru, ispresijecanom vrlo važnim komunikacijama pred vratima centralne Europe, koji je za okupatora i kvislinške snage bio značajan i politički i vojno, tako da su aktivnosti i akcije koje je Deseti korpus poduzimao imale ogroman značaj”, dodao je Habulin.
“Zagreb se”, kako je rekao, “bez obzira na žrtve “nije dao pokoriti”; od oko 220 tisuća građana, četvrtina je sudjelovala u narodnooslobodilačkom ratu, oružanoj borbi i drugim oblicima otpora, a “formiranje Desetog korpusa iz drugih formacija u blizini Zagreba, bio je akt ne samo vojničke odvažnosti nego i čin velike hrabrosti”.
“Jedinice korpusa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na strateškim vratima centralne Europe svojim su akcijama najavile totalan krah nacifašističke mašinerije, a antifašistička borba iznjedrila je najviše demokratske vrijednosti – slobodu, jednakost, ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, prava čovjeka“, kazao je.
“Današnja je Republika Hrvatska u AVNOJ-evskim granicama izvojevana u narodnooslobodilačkoj borbi i sačuvana u tim istim granicama u Domovinskom ratu”, ustvrdio je.
“Danas je vrijeme NOB-a izloženo valu povijesnog revizionizma, ocijenio je nadalje predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH”.
Ustvrdio je da je povijesni revizionizam “vrlo snažan; nikad dosad nije se toliko agresivno, toliko uporno napadalo sudionike NOB-a, nikad se toliko loše nije karakterizirala sama narodnooslobodilačka borba”, ustvrdio je Habulin.
Dodao je da iz toga proizlazi i odnos prema antifašizmu, prema uz njega vezanoj spomeničkoj baštini i prema antifašističkim borcima koji su još uvijek živi, a samim time i prema Savezu antifašističkih boraca i antifašista RH, dakle, udruge koja okuplja i borce i antifašiste.
Uz brojne članove Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, među kojima je bio i jedan od najstarijih sudionika NOB-a Juraj Hrženjak, obilježavanju su nazočili zastupnici Hrvatskog sabora i zagrebačke Gradske skupštine, predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras, te članovi diplomatskog zbora, među kojima veleposlanica Norveške Astrid Versto i ruski veleposlanik Anvar Azimov, izaslanstvo veleposlanstva Crne Gore i gosti iz susjednih država.
Obilježavanju je nazočila i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić. Posebno se osvrnula na simboličan značaj za Grad Zagreb Desetog korpusa zagrebačkog, koji u svojem imenu nosi ime grada, a u njemu su sudjelovali brojni Zagrepčani i Zagrepčanke.
“U tom simboličnom smislu trebamo se prisjetiti da je u njemu, po tadašnjem broju stanovnika, sudjelovao svaki četvrti stanovnik u različitim oblicima antifašističkog djelovanja grada Zagreba, a i poginulo je oko 7800 Zagrepčanki i Zagrepčana”, rekla je.
To pokazuje, ocijenila je, da je grad Zagreb oduvijek bio slobodarski, otvoren i demokratski grad koji cijeni sva humana i antitotalitaristička nastojanja.
> Zorislav Lukić: Je li Ustav Republike Hrvatske utemeljen na antifašizmu?
“Antifašistički pokret u različitim zemljama različito se tumačio nakon Drugog svjetskog rata i poprimao oblike različitih političkih uređenja, što je ostavljalo utjecaj na percepciju antifašističkog pokreta. Ali kao ideja, antifašistički pokret se potvrdio kao tekovina s vrijednošću uvažavanja prava čovjeka, ljudskih prava i kao takav je konačno ušao i u preambulu hrvatskog ustava“, ustvrdila je netočno Majić – jer, podsjetimo, antifašizam se ne spominje nigdje ni jednom riječju u Ustavu Republike Hrvatske.
Svečanost je uveličao nastup mješovitog pjevačkog zbora Židovske općine Zagreb ‘Lira’ i Partizanskog zbora ZUABA-e ZAGREB.
Antifašizam nije temelj Republike Hrvatske
“Domovinski rat je jedini u 20. stoljeću u kojoj su Hrvati izašli kao istinski pobjednici i jedini temelj na kojem se treba graditi Hrvatska. Duhovi i zlodusi prošlosti izazivat će stalni rascjep i beskrajne debate. Antifašizam nije temelj ove države već floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu, ne spominje se nigdje ni jednom riječju u Ustavu, naglasio je povjesničar dr. sc. Zlatko Hasanbegović gostujući na HRT-u:
“Potpuno je nejasno kako je itko član SABA RH otkad mu je predsjednik osoba rođena 12 godina poslije rata čije sudionike danas predvodi! Koga on predstavlja? Po kojemu je principu predsjednik, i čega je predsjednik? Kako je postao tako ugledan antifašist, a u životu nije susreo ni jednog fašista?“, zapitao se nedavno prof. dr. sc. Matko Marušić komentirajući izjave Franje Habulina koji je rođen 1957. godine.
“Treba jasno reći da se Habulin i Pupovac i njihovi sumišljenici i eksperti nikad ne mogu i ne će oprati od sramote goleme a službene laži da je u Jasenovcu ubijeno 700.000 ljudi! No ni to nije dovoljno! Svi se oni moraju Hrvatskoj i Hrvatima ispričati za tovarenje te strašne izmišljotine na našu savjest! I nikad više ne bi smjeli navoditi brojeve ustaških žrtava bez forenzički uvjerljivih dokaza, a to je broj kostura koji je preostao od žrtava. Kosturi se ne raspadaju ni nakon stotina i stotina godina.“, upozorio je prof. dr. sc. Marušić.
Povjesničar Ivo Lučić svojedobno se također osvrnuo na tvrdnje Franje Habulina. “Očito je da se Franjo Habulin nikada neće umoriti u ponavljanju laži”. A upravo je laž temelj jugoslavenskog komunističkog “antifašizma”“, ocijenio je i dodao “Kažu i da je Domovinski rat “nastavak antifašističke borbe”. Dobro, samo malo su zbunjujuće ove fotografije iz tog rata. Tko je na njima “fašist”, tko je “antifašist”, a tko je “ustanik”?”, uz prigodne fotografije na Facebooku:
