Mrežni jasenovački popis Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac je masovna prevara što svojim javno dostupnim podacima potvrđuju i mnoge međunarodno priznate ustanove kao što su Yad Vashem, United States Holocaust Memorial Museum itd. Naime, u digitalnim zbirkama tih ustanova postoje brojni dokazi da mnoge osobe koje mrežni jasenovački popis navodi kao žrtve iz Jasenovca i Stare Gradiške zapravo uopće nisu stradale tamo, već na drugim mjestima ili su preživjele rat.
>Banić i Koić: Enigma nestalih iz ‘Narodnih novina’
>M. Koić i Nikola Banić: Promjene na mrežnom jasenovačkom popisu – politička potpora mašti
U svibnju 2019. godine međunarodni centar za dokumentaciju, informiranje i istraživanje nacističkih progona, prisilnog rada i holokausta u nacističkoj Njemačkoj i okupiranim područjima pod imenom „Arolsen Archives – International Center on Nazi Persecution“ učinio je javno dostupnima oko 13 milijuna dokumenata u elektroničkom obliku i neki od tih dokumenata su u suprotnosti s navoda mrežnog jasenovačkog popisa za pojedine osobe. Tako je dostupnošću ovih podataka dobiven još jedan izvor za traženje lažnih jasenovačkih žrtava. Tema ovog članka su podudaranja osobnih podataka preživjelih iz arhiva Arolsen i mrežnog jasenovačkog popisa Javne ustanove spomen-područje Jasenovac (MJP).
U mrežnom jasenovačkom popisu navodi se da je Aron Koen rođen ocu Haimu u Sarajevu 1936. godine ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine. Međutim, među dokumentacijom u arhivu Arolsen postoji dokument o prijavi za pomoć iz 1949. godine u kojem se spominje i Aron Koen rođen u Sarajevu 1. listopada 1936. godine te se navodi da je siroče. Znači ako je 1949. godine bio živ, nije mogao biti ubijen u Jasenovcu 1942. godine što znači da se radi o još jednoj lažnoj jasenovačkoj žrtvi. Prema dokumentima iz arhiva Arolsen znamo da je Aron Koen kao siroče 1944. godine bio kod staratelja u Švicarskoj.
U digitalnom arhivu Yad Vashema je zapis o Aronu Koenu rođenom 1936. godine u Sarajevu čije se ime nalazi na popisu djece i njihove pratnje koji su određeni za odlazak iz Zagreba za Eretz Israel u razdoblju od srpnja do listopada 1942. godine baš u vrijeme kad su ih prema komunističkoj propagandi ustaše klali u Jasenovcu. Od osam zapisa na upit o Aronu Koenu (Kohenu, Kohnu) iz digitalnog arhiva Yad Vashema čiji su izvor podataka svjedočanstva rodbine, prijatelja ili židovskih organizacija samo dva se odnose na muškarce s područja ND Hrvatske, ali oni su znatno stariji od Arona Koena koji je prema podatcima iz jasenovačkog popisa morao biti predškolskog uzrasta kada je navodno ubijen.
U mrežnom jasenovačkom popisu se također navodi i da je Josip Basch rođen ocu Jakovu u Zavidovićima 1910. godine ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine. Međutim, među dokumentima u arhivu Arolsen postoji dokument o prijavi za pomoć iz 1949. godine u kojem je prijavitelj Josef Basch rođen ocu Jakobu u Zavidovićima 25. listopada 1910. godine od 1944. bio u Švicarskoj s namjerom preseljenja u Izrael. Prema ovom primjeru potpunog podudaranja podataka može se zaljučiti da je navodna jasenovačka žrtva Josip odnosno Josef Basch očito bio živ 1949. godine, opet se radi o još jednoj lažnoj žrtvi s mrežnog jasenovačkog popisa. Inače u digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata iz 1964. godine (L64) nalazi se Josip Baš rođen u Zavidovićima 1910. godine, otac Jakov, po nacionalnosti Hrvat, katolik. Prema L64 ubijen je sredinom 1942. godine u Jasenovcu. Isti podatci se nalaze u napomenama mrežnog jasenovačkog popisa kod Josipa Bascha. Kako je naveden samo jedan izvor podataka komunistički popis žrtava rata iz 1964. godine koji se u MJP može naći pod kraticom SZSJ64, jasno je da kreatori popisa mijenjaju izvorne podatke prema svojim potrebama.
Prema mrežnom jasenovačkom popisu Melanija Löwy rođena ocu Ferdi u Križevcima 1894. godine navodno je ubijena u Staroj Gradiški 1942. godine, a u napomenama se uz to navodi i da joj je djevojačko prezime bilo Hirschl. Međutim, među dokumentima u arhivu Arolsen postoje dokumenti iz 1949. godine na temelju kojih je vidljivo da je Melaniji Löwy djevojačkog prezimena Hirschl i rođenoj 17. prosinca 1894. godine u Križevcima dozvoljeno preseljenje u Sjedinjene Američke Države. To znači da se ovdje opet radi o još jednoj lažnoj jasenovačkoj žrtvi koja je nakon rata otišla u inozemstvo i stvarno nije ubijena od ustaša, već samo virtualno smaknuta od strane komunista za potrebe njihove protuhrvatske propagande. U slučaju Melanije Löwy kreatori jasenovačkog popisa pozivaju se na nekoliko izvora među kojima je kao prvi navedena knjiga M. Švob, zatim se još kao izvori navode Židovska općina Zagreb i famozni komunistički projekt Dotršćina iz sredine 1980-ih. Svi ti podatci su u kontradikciji s podatkom iz digitalne inačice komunističkog popisa žrtava rata L64 prema kojem je „Melanija Lowu“ (1894., Križevci, otac Ferdo) ubijena sredinom lipnja 1941. godine na nepoznatom mjestu od nepoznatih počinitelja.
To je paradigma jasenovačkog mita – zbog premalog broja žrtava s obzirom na želje i potrebe određenih krugova žive, tj. preživjele se administrativno „ubije“ nakon rata, a zatim se „pogrešna“ mjesta smrti korigiraju u Jasenovac. Teatar apsurda se tako nastavlja. Bar još neko vrijeme.
Ovih nekoliko očitih uvodnih primjera služi samo kao dodatni jednostavni podsjetnik kako sve veća dostupnost podataka značajno pridonosi razotkrivanju lažnih jasenovačkih žrtava i dodatnom pokazivanju kako je mrežni jasenovački popis masovna prevara. Na temelju podataka iz Arolsena moguće je pokazati još lažnih jasenovačkih žrtava što će se i nadalje činiti. Zanimljivo je kako podatci iz arhiva koji se prvenstveno bave zločinima nacista, tj. narodnih socijalista također razotkrivaju jasenovačke laži što samo dodatno govori o neznanju i/ili lošoj namjeri samih sastavljača tog popisa.
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
