(FOTO) Državni tajnik Milas i gradonačelnik Penava s Hrvatima u Australiji

Foto: Zvonko Milas, Facebook

Izaslanstvo predvođeno državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonkom Milasom i vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom do 9. listopada boravi u službenom posjetu Hrvatima u Australiji.

Za višednevnog posjeta, hrvatsko je izaslanstvo održalo brojne sastanke u Perthu, Canberri, Sydneyu i drugim gradovima, priopćeno je iz Središnjeg ureda.

Prvog dana posjeta, u prostoru generalnog konzulata Republike Hrvatske u Perthu državni tajnik Milas i gradonačelnik Penava su sa Ljiljanom Ravlic, bivšom članicom parlamenta Zapdne Australije razgovarali o mogućnostima gospodarske suradnje između Zapadne Australije i Republike Hrvatske s naglaskom na gospodarskim okolnostima koje pogoduju razvoju te suradnje. Delegacija se susrela na radnom ručku u Parlamentu Zapadne Australije u Perthu s članom parlamenta hrvatskih korijena, Tonyjem Krsticevicem. Tijekom razgovora raspravljalo se o stanju u hrvatskoj zajednici u Zapadnoj Australiji, potrebnim mjerama za osnaživanje povezanosti mladih generacija u iseljeništvu s Republikom Hrvatskom, kao i o utjecaju hrvatske iseljeničke zajednice na politiku Australije prema Republici Hrvatskoj.

Istog dana, u Hrvatskom domu u Gwelupu, održan je sastanak i sa predstavnicima hrvatskih zajednica. Državni tajnik Milas predstavio je rad i postignuća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te je zahvalio nazočnim članovima zajednice i čelnicima udruga na dugoj tradiciji u očuvanju hrvatskog identiteta u Zapadnoj Australiji i iskazao spremnost Ureda u podržavanju svih daljnjih nastojanja u tome. U predstavljanju novih projekta državni tajnik Milas je posebno naznačio važnost smanjivanja administrativnih zapreka u rješavanju statusnih pitanja hrvatskih iseljenika, ali i važnost očuvanja hrvatskog jezika u Australiji.

Drugog dana službenog posjeta Hrvatima u Australiji, državni tajnik Milas i gradonačelnik Penava održali su sastanak sa g. Logan Howlettom, gradonačelnikom grada Cocburna, gdje živi brojna hrvatska zajednica. Grad Cockburn je poznat i po tome što su njegove brojne ulice, parkovi, trgovi nazvane po hrvatskim iseljenicima koji najvećim dijelom dolaze sa otoka Korčule i Šolte. Dvije ulice u gradu su nazvane po hrvatskim gradovima Vis i Blato. Nakon sastanka s gradonačelnikom Howlettom, državni tajnik Milas i gradonačelnik Penava posjetili su Hrvatski katolički centar sv. Ane te sudjelovali na Vukovarskoj večeri u Hrvatskom klubu Freemantle.

Trećeg dana posjeta Australiji, hrvatsko izaslanstvo posjetilo je Canberru te su sudjelovali na Gala večeri 43. nogometnog turnira klubova cijele Australije i Novog Zelanda koju organizira Hrvatski nogometni savez Australije i Novog Zelanda. Među brojnim uzvanicima, uz brojne hrvatske iseljenike, na večeri su sudjelovali i Zed Seselja, pripadnik prve generacije hrvatskih iseljenika, pomoćnik ministra za socijalne usluge i multikulturalne poslove te Bec (Rebecca) Cody, članica zakonodavne skupštine Canberre te Luka Budak, član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i voditelj Hrvatskih studija na Macquarie University. Istog dana, hrvatsko izaslanstvo je posjetilo i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Canberri. Zgradu veleposlanstva darovala je hrvatska zajednica Republici Hrvatskoj što je jedinstven primjer u svijetu.

Tijekom četvrtog i petog dana posjeta Australiji, hrvatsko izaslanstvo posjetilo je Hrvatski katolički centar i crkvu Gospe Velikog hrvatskog zavjeta, Blacktown, Sydney i Hrvatski katolički centar Marije Kraljice Hrvata, Wollongong gdje su se susreli sa Fra Josipom Kešinom, župnikom i fra IvomTadićem, delegatom Hrvatske inozemne pastve u Australiji i Oceaniji te brojnom hrvatskom zajednicom. Tom prigodom, državni tajnik Milas je zahvalio hrvatskoj katoličkoj crkvi na doprinosu u očuvanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta u svijetu „Vaše poslanje ukorijenjeno je u hrvatsku prošlost, ali i budućnost, te vam u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske od srca na tome zahvaljujem“.

Na otvorenju izložbe fotografija Foto kluba Zagreb „Hrvatska danas“ i višestruko nagrađivane kazališne predstave „Wild Violet“ u izvedbi Josipe Draisme u Campbelltownu, državni tajnik Milas je naglasio kako je uloga hrvatskog iseljeništva u očuvanju hrvatske kulturne baštine posebno važna. „Stoga vas pozivam da stvarate hrvatsku umjetnost, da ju podržavate, kako bi hrvatska kultura bila prepoznata ne samo kao dio vrhunske europske, već i svjetske kulture. A Vlada Republike Hrvatske će podržavati taj uzajamni trud“.

George Brticevic, gradonačelnik grada Campbelltowna, druga generacija hrvatskih iseljenika u Australiji nazočio je ovom, za hrvatsku zajednicu, značajnom kulturnom događaju.

Hrvatsko izaslanstvo sastalo se i sa hrvatskim gospodarstvenicima, članovima Australsko Hrvatske Gospodarske komore.

Prema zadnjem popisu stanovništva, u Sydneyu ima oko 60.000 Hrvata raznih generacija. Organizirani su u brojne klubove, društva, folklorne grupe i crkve. Važno je naglasiti da prvi Hrvati u Sydney stižu sredinom 19 stoljeća.

Najveći val Hrvata došao je u Sydney nakon II. Svjetskog rata gdje je u Sydneyu 1952. osnovan „Hrvatski Caritas“ čija zadaća je bila pomaganje našim doseljenicima.

Hrvatski useljenici su uvelike doprinijeli napretku Sydneya i Australije, tako što su među prvima otvorili vinarije, kooperative u otkupu mlijeka, ribolovne zadruge i drugo.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.