Na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, diljem svijeta održava se i “Marš za znanost” koji je u subotu održan u tri hrvatska grada – Zagrebu, Splitu i Rijeci, a potporu maršu dalo je nekoliko desetaka ljudi iz Hrvatske i neki hrvatski političari.
Zamisao o organizaciji marša za znanost “rodila se” dan poslije inauguracije Donalda Trumpa za američkoga predsjednika, odnosno 21. siječnja ove godine kada je održan “Marš žena” koji je bio usmjeren protiv Trumpa.
Marš poduprli Đikić, Puljak i Jokić; iz Zagreba poruke ministru Barišiću i rektoru Borasu
Potporu održavanju marša za znanost dali su, među ostalima, znanstvenik Ivan Đikić, bračni par Ivica i Marijana Puljak iz stranke Pametno, te bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme Boris Jokić.
Sudionici marša u Zagrebu okupili su se kod spomenika Nikoli Tesli u Preradovićevoj ulici, u Splitu su u marš krenuli s Đardina, a u Rijeci s Jadranskoga trga. U Zagrebu se na maršu okupilo nekoliko stotina ljudi koji su nosili transparente s porukama “Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju” i “O tempora, o Boras” upućenima ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću i rektoru zagrebačkoga Sveučilišta Damiru Borasu.
Marš u Zagrebu završio je na Zrinjevcu gdje se su studenti Hrvatskih studija, Filozofskoga fakulteta i Tehničkoga veleučilišta iz Zagreba zajednički čitali poruke, a među prosvjednicima bili su i Mirela Holy, Nenad Zakošek, Aleksandar Štulhofer te Marko Torjanac. Boris Jokić je pak kratko poručio: “Ako danas za išta vrijedi marširati onda su to znanost i obrazovanje koji su u našoj zemlji podcijenjeni”.
Na ‘maršu’ u Rijeci bio je Željko Jovanović.
Ako pogledate tko je sve na ‘maršu’ bio bit će vam jasnije o čemu se radi.
Što se krije iza ‘Marša za znanost’?
Studentska grupa Anomija prigodom ‘Marša za znanost’ je izložila popis svojih zahtjeva koje putem Marša za znanost žele propagirati i usmjeriti pozornost javnosti na njih. To su:
“- formuliranje javnih politika temeljeno na znanstveno utemeljenim činjenicama i prestanak negacije tih činjenica od strane državnih i javnih dužnosnika i službenika, posebno na polju ljudskih prava, cijepljenja ili reproduktivnih prava;
– nemiješanje politike i političara u slobodu znanstvenog rada;
– da se stotine milijuna kuna predviđenih za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka i militarizaciju društva prenamijene za razvoj znanosti i obrazovanja;
– ostavke ili obavezni opoziv dokazanih plagijatora: ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića, potpredsjednika Hrvatskoga sabora Milijana Brkića te ustavne sutkinje Snježane Bagić, kao i zakonsko reguliranje automatskog opoziva dokazanih plagijatora i onih s krivotvorenim diplomama sa svih državnih i javnih dužnosti;
– nemiješanje politike i političara u rad Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju;
– mjere (uključujući financijske) osiguranja međunarodne relevantnosti, kvalitete i izvrsnosti naše znanosti i obrazovanja te podizanja javnog ugleda i materijalnog položaja znanstvenika i nastavnika;
– odlučno uklanjanje svih elemenata akademske korupcije, klijentelizma i negativne selekcije;
– smjenu nefunkcionalnog sastava Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te imenovanje sastava Vijeća koje će ispuniti svoje zakonske zadaće ali i u čijem će sastavu biti primjerena zastupljenost znanstvenica;
– da javna televizija prestane širiti pseudoznanost i snažnije se uključi i potakne programe popularizacije i promocije znanosti i znanstvenih činjenica;
– javnu ispriku premijera Plenkovića i splitskog rektora Anđelinovića prof. dr. sc. Ivanu Đikiću uz poziv da se prof. Đikić opet aktivno uključi u znanstveni rad u Hrvatskoj;
– provođenje žurnog upravnog nadzora nad djelatnošću rektorata Sveučilišta u Zagrebu te osiguranje poništenja nelegalnih radnji kojima se rektorat miješa u unutarnje ustrojstvo, status i rad Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija;
– da se Cjelovita kurikularna reforma i implementacija Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije nastave s točke i s ljudima koji su ju vodili do 2016. godine;
– da se Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) još snažnije uskladi i veže uz Europski te da se predviđene izmjene i dopune Zakona o HKO i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju oslobode utjecaja uskih interesnih krugova;
– žurno uvođenje zdravstvenog i građanskog odgoja utemeljenih na najnovijim znanstvenim spoznajama u nastavne kurikulume, oslobađanje nastave povijesti od nametnutih dogmi i ideologija te uklanjanje utjecaja retrogradnih i dogmatskih udruga i stranaka na rad Agencije za odgoj i obrazovanje;
– vraćanje vjeronauka iz škola u crkve;
– da našu djecu kroz obrazovanje naučimo razumjeti znanstvenu metodu i pouzdati se u znanstvene teorije, a ne u teorije zavjera;
– konkretne mjere osiguranja da će naša djeca živjeti u boljem, slobodnijem, pametnijem, energetski učinkovitijem i ekološki očuvanom društvu; da naše vođe pokažu odgovornost, etičnost, čestitost i integritet.”
U vrijeme ‘marširanja’ za znanost u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održavao se okrugli stol u povodu Dana planeta Zemlje, na kojemu su, među ostalima, sudjelovali i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić te rektor zagrebačkoga Sveučilišta Damir Boras.
Na marš za znanost na marginama okrugloga stola kratko se osvrnuo i ministar Barišić koji je istaknuo da je “pravi način na koji znanstvenici trebaju pristupati, analizirati stanje, prikupljati i obrađivati podatke te ukazivati društvu i politici na pravce kako se društvo može razvijati onaj koji su iskazali hrvatski akademici i na primjeru edicije ‘Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj’, objavljene prošle godine”.
“Zadaća znanstvenika nije marširati za znanost već promišljati o važnim pitanjima za društvo, za našu zemlju i nuditi svoja rješenja za ta pitanja”, rekao je ministar Barišić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
