Hrvatskoj su unutar Europske unije najbitnije vrijednosti, pravni okvir i provedba kršćanskog načela solidarnosti kroz sve europske politike, poručio je u petak premijer Andrej Plenković na konferenciji Hrvatske paneuropske unije.
Plenković je na prvom danu trodnevne međunarodne konferencije pod nazivom “Stoljeće nakon Prvog svjetskog rata: povijesno nasljeđe i perspektive Europske unije” ustvrdio kako Hrvatska generalno može biti zadovoljna onime što je ostvarila.
“Bitno smo ojačali naš međunarodni položaj”, i sada “svi međunarodni akteri imaju jedan drugačiji pogled na nas”, smatra premijer.
“Što se tiče svojevrsne spretnosti u pozicioniranju u institucijama, mislim da smo dosta brzi u učenju, prepoznajemo teme od strateškog interesa, radimo i angažiramo se na njima”, rekao je Plenković.
Schengen i eurozona
Plenković je naglasio kako Hrvatsku u kontekstu EU-a u narednom razdoblju čekaju četiri izazova.
Prvo je pitanje ulaska u šengenski prostor koje je povezano s velikom globalnom krizom migracija.
“Moramo biti svjesni da onaj Schengen kojemu težimo praktički više nije onaj na koji se mislilo jer je zbog krize doveden u pitanje”, kazao je premijer.
“Schengen znači kompletnu slobodu bez ikakvih kontrola. Sad je to nešto drugo i zato moramo razumjeti da naši napori u ispunjavanju kriterija idu paralelno s jednim procesom reformiranja europskog sustava azila”.
Plenković predviđa da će Hrvatska “bez ikakvih dilema” do kraja 2019. ispuniti sve tehničke kriterije za pristupanje tom prostoru, no upozorio je da onda slijedi politička odluka koja ne mora nužno ići lako, podsjetivši na slučaj Rumunjske i Bugarske koje su prije nekoliko godina ispunile sve uvjete, čiji politički predstavnici “na svakom Europskom vijeću već jako frustrirano podižu tu temu”, no koje i dalje nisu članice.
“Ne kažem da će se nama dogoditi nešto slično, nego da to neće biti tek tako lagana odluka – toga moramo biti svjesni”, istaknuo je Plenković, dodavši kako će to ovisiti i o “nečijim posebnim interesima”.
Govoreći o uvođenju eura, premijer je rekao kako je Hrvatska “praktički ispunila sve kriterije iz Maastrichta ili su oni u fazi ispunjavanja”, referirajući se na ugovor iz 1992. godine, potpisan u tom nizozemskom gradu, kada su dogovoreni uvjeti koje države trebaju ispuniti žele li postati članice eurozone.
Posljednje ključno ispunjenje, spuštanje javnog duga na oko 60 posto BDP-a “ide dobro”, rekao je premijer. Hrvatska je trenutno na 76 posto. Do kraja godine to bi trebalo biti 74, a ideja je da 2021. dug iznosi 64 posto BDP-a, najavio je Plenković.
Zaključio je kako će temeljem analiza stručnjaka iz financijskog sektora ulazak Hrvatske, države koja već i onako “ima visoko euroiziranu ekonomiju”, biti dobar potez.
Brexit i novi europski proračun
Plenković je na skupu rekao kako se postupno shvaća težina pregovora oko brexita, razgovora koje nitko dosad nije vodio, pa se sve “slaže ispočetka”.
Naglasio je kako se treba poštovati odluka britanskih birača, iako se kampanja za izlazak nije uvijek temeljila na istinama, no i dodao kako se vidi da su “sve perjanice anti-EU kampanje nestale”.
“Oni su svoje odradili, a sad nek drugi kupe ovo što su ostavili”, kazao je premijer i ustvrdio da “ni kriva ni dužna” premijerka Theresa May sad pokušava “počistiti nečiji tuđi nered”.
Upozorio je da je potencijalni scenarij u kojem u ožujku iduće godine dolazi do razvoda Londona i Bruxellesa bez dogovora iznimno loš, a kako će najgore biti Velikoj Britaniji.
U kontekstu novog višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2012.-2027., odnosno novog europskog proračuna, Plenković je naglasio da će za Hrvatsku u pregovorima biti ključne dvije točke – ostanak pravila da se europska sredstva mogu koristiti do tri godine nakon što su ugovorena, te da se udio nacionalnog sufinanciranja projekata ne podigne s 15 na 30 posto.
To si mogu priuštiti države sa snažnijim ekonomijama i koje su duže u Uniji, no Hrvatska kao nova članica mora i dalje imati neke benefite, istaknuo je Plenković.
“Međutim, više od toga su bitne vrijednosti, pravni okvir i provedba kršćanskog načela solidarnosti kroz sve politike Europske unije. To je temelj našeg rada i to je temelj onog entuzijazma zbog kojeg ste ovdje dugi niz godina”, poručio je je premijer u izlaganju na konferenciji Hrvatske paneuropske unije, kojoj su prisustvovali predstavnici te organizacije iz drugih država jugoistočne Europe, ali i Europe u cjelini, ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, izaslanik predsjednice RH Mate Granić, saborski zastupnik Davor Ivo Stier, europarlamentarci iz Njemačke i Slovačke, predstavnici Zaklade Konrad Adenauer i Zaklade Hans Seidel, pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško, dr. Željka Markić sa suprugom i drugi.
Pejčinović Burić: politika vlade i HDZ-a u ulozi baštinika paneuropskih ideja
Ministrica Pejčinović Burić naglasila je kako su temeljna načela paneuropskog pokreta liberalni konzervativizam, kršćanstvo, društvena odgovornost i europsko-integracijska orijentacija.
“Politika hrvatske vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića i europska politika HDZ-a vide sebe u ulozi baštinika paneuropskih ideja”, istaknula je ministrica vanjskih i europskih poslova.
Paneuropska unija osnovana je 1923. godine manifestom “Paneuropa” plemića Richarda von Coudenhove-Kalergija u kojem je izrazio ideju ujedinjene Europe.
Predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić je na skupu naglasio kako je Coudenhove-Kalergi tada predvidio još jedan sukob ako ne dođe do ujedinjenja europskih država. Ježić je istaknuo da su gotovo svi utemeljitelji Europske unije bili predratni članovi Paneuropske unije te da je EU “djelo demokršćanske zamisli Europe”.
Pejčinović Burić je govorila o uspjesima Europske unije u prevladavanju međusobnih sukoba u Europi.
“Ukratko, ista ona Europa koja je tijekom povijesti iznjedrila najveće i najstrašnije ratove, izrasla je tijekom druge polovine 20. i prvih desetljeća 21. stoljeća u prostor mira, sigurnosti, suradnje i gospodarskog prosperiteta”, rekla je Pejčinović Burić
Pejčinović Burić je rekla kako podržava i podupire ulazak u Europsku uniju, svih zemalja koje ispunjavaju uvjete.
“Mi se duboko nadamo da će naše predsjedanje 2020. imati jaču poruku, bolju poruku, onima koji ispunjavaju sve kriterije”, rekla je ministrica.
Ona je ustvrdila kako je jedan od preduvjeta za ulazak BiH u Europsku uniju “politička konsolidacija i provođenje potrebnih reformi, a napose ono što je za nas jako važno: jednakopravnost triju konstitutivnih naroda te ostvarivanje ustavnih prava svih građana u BiH”.
Mate Granić je istaknuo da je Europska unija suočena s brojnim izazovima, ali je najbolji okvir za Hrvatsku.
“Upravo danas, uz sve nedostatke i manjkavosti, Europska unija je najbolja demokratska, politička i gospodarska organizacija. Svijet se promijenio. Trump i Clinton nisu isto niti su Jeljcin i Putin. Kina prije dvadeset godina i danas nije ista. U tom i takvom svijetu za nas je EU svakako najbolja opcija, što se tiče zaštite ljudskih prava, demokracije i gospodarskog razvoja”, rekao je Granić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
