Do sada se tražilo jesu li referendumske inicijative prikupile potrebnih 10 posto glasova registriranih birača, a sada će inicijativa Narod odlučuje tražiti 8 posto pogreške među neispravnim potpisima po Ministarstvu uprave, koliko je dovoljno pronaći za prvo pitanje o izbornom sustavu za koje nedostaje samo 3290 potpisa. A nije nedostižno ni među 40.666 neispravnih potpisa za inicijativu o nacionalnim manjinama naći 7571 potpis koji je možda eliminiran prema prestrogim ili pogrešnim kriterijima, piše Marinko Jurasić za Večernji list.
Na pitanje je li ministar Kuščević svojim antireferendumskim istupima narušio povjerenje dijela građana u profesionalno odrađivanje osjetljive zadaće, odgovor će dati Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Kao i na pitanje je li imao i osobnog interesa suprotstaviti se trima referendumskim inicijativama koje su ipak bile uperene, ako ne izravno protiv aktualne vladajuće ekipe i najjačih političkih aktera HDZ-a i SDP-a, onda barem neizravno protiv načina njihova vladanja i upravljanja državom.
Nije bilo nikakvog razloga da u Povjerenstvu koje je ministar formirao po svom ukusu ne bude i predstavnik inicijativa, ili barem neka relevantna javna osoba koja bi možda mogla pomoći da Povjerenstvo, ako ne objektivnije i relevantnije razlikuje valjane i nevaljane potpise, odnosno tumači s tim u vezi relevantne odredbe Zakona o referendumu, onda barem doprinese percepciji vjerodostojnosti svog posla koji su odradili APIS i Povjerenstvo. To više što u tom zakonu nema odredbi koje definiraju što jest, a što nije valjano dan potpis za referendum.
To više što je APIS-u ,kojem je na čelu član HDZ-a, a i ministru bilo silno stalo pokazati kako se provjera odvijala u “sterilnim” strogo kontroliranim uvjetima. Po svemu sudeći, tomu se neće moći naći zamjerke, ali upravo stoga je opravdano pitati što je bilo s listama prije toga. Uostalom, kako je Kuščevićev zamjenik Mladen Nakić 15. rujna na okruglom stolu o predstavničkoj demokraciji mogao reći kako “imaju indicije” da su bebe i mrtvi potpisali referendum ako je Povjerenstvo kutije otvorilo 20. rujna. I uistinu je utvrđeno da među referendumskim potpisima ima i potpisa mrtvih i malodobnika.
I vrlo su detaljno prikazali strukturu nevaljanih potpisa, navodeći, recimo, kod inicijative za članak 72. Ustava o izbornoj reformi da je nađeno 7488 duplih potpisa, 365 potpisa maloljetnika, 120 preminulih, 332 stranca, 1844 čiji OIB nije pronađen u Registru birača, a onda bez ikakve specifikacije navode kako je 30.726 potpisa neispravno pa samo, primjerice, pobrajaju razloge. Pa tako nije prihvaćen potpis kod kojeg se osobno ime na potpisnoj listi razlikuje od onoga u registru birača.
Zašto nisu precizirali koliko je takvih potpisa jer čini se da je Povjerenstvo upravo na tomu imalo prestrog pristup. Neki ljudi uistinu u javnosti koriste drugačije ime, recimo skraćeno, nego što im je službeno. Pitanje je i što su to “nečitko upisani podaci”, jesu li to potpisi nečitki za stroj i/ili za članove Povjerenstva.
Očigledno je da će obje inicijative tražiti takve dvojbene “nevaljane potpise” i kroz sudske tužbe (Upravnom sudu) sve do Ustavnog suda inzistirati kako na tomu da je upitno što se s prikupljenim potpisima događalo prije njihove provjere, a i na prestrogim kriterijima koji su bezrazložno eliminirali valjane potpise, piše Marinko Jurasić za Večernji list.
Cijelu kolumnu možete pročitati na portalu Večernjeg lista.
* Mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
