Na Riječkom neboderu smještenom na kraju Korza u nedjelju je postavljena velika crvena petokraka zvijezda, simbol zločinačkog komunizma kojega neki očito, i 28 godina nakon njegovog pada, i dalje neskriveno simpatiziraju. Sve se odvija u sklopu programa Europske prijestolnice kulture 2020.
To je “umjetnička instalacija” Nemanje Cvijanovića naziva “Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik”, koja je sklopu projekta Europske prijestolnice kulture trebala biti postavljena još u svibnju, na dan kada su partizani ušli u Rijeku, 3. svibnja, no odgođeno je zbog koronavirusa.
” Ova nakrivljena i okrnjena zvijezda u svojoj primarnoj simbolici komunicira paradoks odbačenog, ali još uvijek ‘opasnog’ antifašističkog, ali i revolucionarnog nasljeđa, kao simbol međunarodnog radničkog pokreta i borbe za pravednije društvo”, rekao je Cvijanović.
Crvena petokraka će biti postavljena od 20. rujna do 4. listopada 2020. godine.
Crvena petokraka u Rijeci u sklopu programa europske prijestolnice kulture!
Tko je Nemanja Cvijanović – autor instalacije petokrake na vrhu nebodera u Rijeci?
Nemanja Cvijanović rođen je 1972. godine, a početkom rata imao je 19 godina. Diplomirao je 1998. na Veneciji, gdje je i magistrirao 2010. godine.
Njegove radne teme bitno su određene ljevičarskim svjetonazorom i veličanjem komunizma.
Već u svojoj prvoj samostalnoj izložbi Plaćam struju u riječkom Malom salonu 2008. godine Cvijanović je autentičnu kopiju nadgrobnog spomenika Josipa Broza Tita adaptirao u zidni radijator za kućnu upotrebu. Izložbu je pratio katalog s integralnom verzijom Komunističkog manifesta Marxa i Engelsa na engleskom jeziku, koja je upotpunjena Cvijanovićevim radovima koji se referiraju na tekst manifesta, piše tportal.hr
U MSU je Cvijanović 2011. predstavio i instalaciju s himnom proletarijata, svoj ‘Spomenik sjećanju na ideju o Internacionali’ u kojemu, lančanim prijenosom zvuka, isprva tiha i nježna melodija revolucionarne ‘Internacionale’ poprima sve veću snagu do, na koncu, razorne siline.
U jednoj videoinstalaciji Cvijanović se bavio sudbinom biste Moše Pijade.
U jednom od ranijih radova Nemanje Cvijanovića, ‘Aplauz!’ (2008. – 2010.) u sklopu kojeg je unajmio 200 statista, stavljajući ih u ulogu angažiranih građana čiji je zadatak prosvjedovati na zagrebačkom Cvjetnom trgu protiv neoliberalnog kapitalističkog društva. Nakon sat vremena insceniranog protestiranja, na istom mjestu, sudionicima je isplatio honorar od 60 kuna, a čitava situacija postavljena je kao filmski set i dokumentirana fotografski i kao video.
Godine 2013. otvorio je u Ljubljani izložbu pod imenom Smrt Fašizmu.
Kako je i rečeno za njegove radove, “likovno se obračunavajući sa životinjama koje simboliziraju nadmoć, predstavljenim na grbovima odabranih imperijalističkih zemalja, Cvijanović skreće pažnju na prisutnost simbola te političkih i ekonomskih koncepata o kojima bi bar trebalo raspravljati, ako ne i cenzurirati ih”.
Cvijanović je govorio i o tome kako nedostatak vojske znači i nemogućnost znanja što se obrane tiče te da je svojedobno bio organizirao akciju streljaštva, odnosno pucanja kao vježbu.
Na pitanja pak o svom najnovijem radu, ‘Spomeniku crvenoj Rijeci’, Cvijanović trenutno ne želi odgovarati.
‘Zadaća je (ovog) programa potaknuti svijest lokalne zajednice o osnovnim radničkim pravima i klasnim odnosima u društvu, kao i strategijama otpora i borbe za radnička prava aktivnim sudjelovanjem u razvoju mreže osviještenoga građanstva koje će predstavljati svoje stavove i braniti svoja prava u fizičkom i virtualnom, javnom i medijskom prostoru koristeći se otisnutim pojedinačnim slovima teksta ‘Komunističkog manifesta’ koji je pretvoren u tisuće autentičnih umjetničkih djela za građanstvo Rijeke’, stoji u najavi ovog djela.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.