(FOTO) Snijeg i niske temperature diljem Hrvatske, vjetar znatno povećava osjećaj hladnoće

Snijeg je prekrio veći dio Hrvatske, što je uz iznimno niske temperature dovodi do teškoća u prometu, otežava opskrbu građana, a jak vjetar znatno povećaja osjećaj hladnoće.

1 od 6

Neugodan doživljaj hladnoće povećava vrlo jak vjetar, poput onoga u Senju, koji aktualnih -7,3 Celzijevih stupnjeva pod vjetrom brzine 45 km na sat, prema indeksu hlađenja, “spušta” na – 18 Celzijevih stupnjeva.

Jak olujni vjetar od gotovo 100 kilometara na sat s temperaturom od -22 Celzijevih stupnjevana Zavižanu, stvara “ugođaj” od polarnih – 43 stupnjeva Celzija.

Najniže temperature

U skupini s najnižim temperaturama danas u 12 sati bili su Daruvar s -8,3 stupnja Celzija, Krapina s – 8,8, Karlovac – 9 stupnjeva, Bjelovar i Sisak – 9,1, Zagreb-Maksimir i Varaždin – 9,2 stupnja, Križevci – 9,5, RC Bilogora – 9,7, Ogulin – 10.8, Sv. Jure-Biokovo – 11,6, Gospić -12,4, Parg-Čabar -14,3, Puntijarka -15,4 i Zavižan – 22º C, podatci su Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ).

Prema Klimatskom atlasu Hrvatske apsolutni minimumi temperature zraka u Hrvatskoj zabilježeni su u kontinentalnim dijelovima i kreću se između -21,7º Celzija izmjerenih 1985. godine na Pargu i – 28,9º C 1963. godine u Gospiću.

Zbog zagrijavajućeg utjecaja mora zimi, u primorju su minimalne temperature zraka za 10 do 15 Celzijevih stupnjeva više nego u unutrašnjosti i kreću se od – 15º C u Rovinju do -7º C na južnom Jadranu i otocima, ističe se u Atlasu.

Visine snijega

Jutros je prema podacima DHMZ-a najviše snijega zabilježeno na Zavižanu, 230 cm, u Delnicama 162 cm, u Crnom Lugu na Risnjaku 125 cm, na Plitvičkim jezerima 118 cm, te na Medvednici 100 cm. Snijeg pada u većem dijelu Hrvatske, u unutrašnjosti, u Istri, na Kvarneru, u Dalmaciji uključujući i neke otoke te na krajnjem jugu Hrvatske.

U Hrvatskoj snijega najčešći pada u gorskom području, u oko 30 do 50 posto oborinskih dana, a drugdje po Hrvatskoj oborine dolaze u obliku kiše. Ostaje li snijeg na tlu ili se topi ovisi o količini snijega, temperaturi zraka i tla, izloženosti terena vjetru i sunčevu zračenju.

Godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem visine barem jedan cm iznosi u prosjeku 35 do 40 dana u nizinskoj unutrašnjosti. To trajanje povećava se s porastom nadmorske visine u brdsko-planinskim krajevima. Na vršnim područjima Gorskog kotara iznosi i više od 100 dana, a na Velebitu i 170 dana.

Duž jadranske obale i na otocima zadržavanje snježnog pokrivača rijetko je i kratkotrajno, iako s njim treba računati, posebice u unutrašnjosti Istre, kvarnerskom priobalju i dalmatinskom zaleđu, kaže se u Atlasu.

U gorskim i planinskim krajevima s porastom nadmorske visine snježno razdoblje se produljuje i traje od rujna do svibnja. Na vršnom području Velebita snijeg se može očekivati u svim mjesecima, iako je ljeti izrazito rijetka i kratkotrajna pojava.

Najveća visina snijega, 320 cm, zabilježena je na Zavižanu u ožujku 1984. U dalmatinskom zaleđu snježni pokrivač može biti 30 do 40 cm, u sjevernom i srednjem priobalju 20 do 30 cm, a na otocima i jugu Dalmacije manje od 10 cm.

Opterećenje snijegom

Težina snijega može biti veliki problem za građevinske konstrukcije, osobito za krovove, pa su hrvatski klimatolozi izradili kartu koja razlikuje četiri zone opterećenja snijegom u Hrvatskoj.

Najveći dio hrvatskog teritorija, blizu 70 posto površine, spada u drugu zonu, u kojoj se može očekivati snijeg opterećenja između 50 i 200 kilograma po četvornom metru površine.

U trećoj, gorskoj zoni, koja obuhvaća svega 3,4 posto hrvatskog teritorija može očekivati snijeg opterećenja između 400 do 600 kilograma po četvornom metru površine.

Četvrta zona zauzima manje od jedan posto hrvatskog teritorija i građevine ondje moraju moći izdržati težinu snijega veću od 800 kilograma po četvornom metru ravne površine.

Tako površina od 100 četvornih metara, uz prosječnu gustoću snijega od 200 kg po kubičnom metru i visinu snijega od jedan metar mora podnijeti teret od 20 tona. Tako, tereti snijega u gorskom području mogu doseći i do 80 tona na 100 četvornih metara krova.

Slične vijesti stižu i iz susjedstva-

Zbog snijega i jakog vjetra prometne teškoće u Sloveniji, zatvorena luka Koper

Vrlo niske temperature i snijeg u ponedjeljak izazivaju teškoće u prometu u Sloveniji, a zbog jake bure zatvorena je do daljnjega luka Koper, u kojoj je obustavljeno uplovljavanje i isplovljavanje brodova.

U svim krajevima jutros su temperature bile ispod ništice, a rekordno niska zabilježena je na Kredarici, gdje je bilo 27 stupnjeva ispod nule.
U slovenskoom priobalju najhladnije je bilo u Portorožu – minus 7 stupnjeva, u Mariboru minus 11, u Ljubljani minus 9 stupnjeva, a u Murskoj Soboti minus 12.

Jak vjetar na zapadu i sjeverozapadu zemlje stvara teškoće u prometu, a zbog nanosa snijega i smanjene vidljivosti prometne službe upozoravaju na pažljivu vožnju. Na više pravaca ograničen je promet teretnih vozila, osobito hladnjača i vozila s ceradama, a zatvoren je i tunel Kastelec prema Ljubljani.

Meteorolozi najavljuju da će niske temperature prevladavati do kraja tjedna. Prema tim prognozama, u pojedinim se naseljima u četvrtak može očekivati i do minus 20 ispod ledišta.
S druge strane, treba očekivati povijesno niske temperature u odnosu na minus 34,5 stupnjeva, što je zabilježeno 1956. godine, ali ne i veće količine snijega kakve su znale biti još 60-ih godina, kad je u Ljubljani zimi bilo i po metar i više snijega, a niti stanje iz 1996., kad su se temperature ispod ništice u jednom razdoblju održale punih 37 dana.

Hitne medicinske službe zadnjih dana bilježe više nesretnih slučajeva povezanih sa snijegom i ledom, osobito lomova i uganuća. Zdravstvene službe preporučuju osobama starije životne dobi i lošijeg zdravlja da ne izlaze iz toplih domova bez potrebe jer se u takvim uvjetima, pri naglom prelasku na hladniju atmosferu, i obična prehlada može razviti u upalu pluća.

U BiH ledeni val “snizio” temperature do -21 stupanj, otežan promet

Snježne padaline i val hladnoće koji je od nedjelje zahvatio Bosnu i Hercegovinu prouzročio je značajne poteškoće u prometu u sjeverozapadnim dijelovima zemlje, a u ponedjeljak su zabilježene najniže temperature ove sezone, uz “rekord” zabilježen na planini Bjelašnici gdje su termometri u jutarnjim satima izmjerili 21 stupanj ispod ništice, dok je u 30 kilometara udaljenom Sarajevu ona bila 8 stupnjeva ispod nule.

Meterolozi najavljuju i novi snijeg koji bi se na tlu mogao zadržati i iznositi 5 do 20 centimetara, no za neke dijelove zemlje izvanredno stanje u prometu na snazi je još od vikenda.

Zbog velike količine snijega teško su prohodne ceste na širem području Livna, a magistralna cesta ka Šujici zatvorena je za sav promet kao i cesta Glamoč-Milinište.

Neprohodan je i regionalni cestovni pravac ka jezeru Blidinje.

Stanje u prometu u tom dijelu BiH dodatno otežava snažan vjetar koji stvara snježne nanose i na cestama koje su otvorene za promet, no uz obveznu zimsku opremu.

Uz livanjsko područje najteže stanje je u široj regiji Bihaća, gdje je zabilježen snijeg visine iznad 80 centimetara pa su tamo učenici osnovnih i srednjih škola na prisilnom raspustu.

Najžešći udar ovog zimskog vala u BiH se očekuje u utorak i srijedu, za kada je najavljen novi pad temperatura, a prognoza za Sarajevo je kako će ona biti i do 15 stupnjeva ispod ništice.