Sindikalni zahtjevi za uključive, učinkovite i adekvatne mirovine za sve te podrška inicijativi 67 je previše – samo su neki od razloga dolaska predstavnika Europske konferencije sindikata (ETUC) u Hrvatsku.
Zajedno sa svojim članicama, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnim hrvatskim sindikatima organizirali su konferenciju za novinare na temu “Mirovinska reforma u Hrvatskoj i Europi.” Dio je to dvodnevne europske konferencije o socijalnoj zaštiti.
Komentirajući Vladino prihvaćanje zahtjeva referendumske inicijative “67 je previše”, predsjednik SSSH Mladen Novosel je zatražio od premijera Andreja Plenkovića da povuče izmjenu šest radno-mirovinskih zakona iz hitne procedure. Uz napomenu kako to nije usuglašen stav svih sindikata, Novosel je poručio da još treba dogovoriti mnogo stvari za promjene tih zakona. Predložio je omogućavanje višemjesečne šire i kvalitetnije rasprave o njima, a Plenkovićevu najavu izmjene zakona ocijenio političkom igrom, prenosi HRT.
“Predugo vremena su nas na različite načine prevarili, a jednako tako svjesni smo da ovakve odluke ne bi bilo da pred nama nisu predsjednički i parlamentarni izbori, HDZ-ovi unutarstranački izbori i hrvatsko predsjedanje EU-om”, izjavio je Predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Poručio je kao će sindikati pozorno pratiti razvoj događaja i bit će spremni bude li se odugovlačilo s prihvaćanjem zahtjeva inicijative “67 je previše”, ili ako će se raditi suprotno od najavljenoga i očekivanoga.
“Htjeli smo pokazati našu solidarnost i potporu našim članicama u njihovoj borbi i referendumu vezanom za mirovinsku reformu, ali smo ovdje i da pokušamo usporediti hrvatski mirovinski sustav s ostalima u Europi”, izjavio je predsjednik Europske konfederacije sindikata Luca Visentini.
Konfederalna tajnica ETUC-a Liina Carr mišljenja je da bi se, umjesto na produljenje životnog vijeka, mirovinske politike u Europi trebale usmjeriti prema drugim statistikama. Podaci Eurostata za 2016. navode da je duljina zdravog života kod žena 64,2 godine, a kod muškaraca 63,5, što je ispod dobi umirovljenja. “Hrvatska dobna granica od 67 godina bila bi tako jedna od najviših u Europi, a činjenica da je životni vijek u Hrvatskoj za tri godine niži nego u Europi, čini tu granicu još nepravednijom”, ističe Carr.
