Fra Jozo Grbeš o jednosmjernoj ljubavi dijaspore i Domovine, ali i o BiH: Hrvati trebaju prestati biti prosjaci prava

grbeš
Snimka zaslona

Hrvatski filmski institut iz Teksasa objavio je video intervju s fra Jozom Grbešom, provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Fra Grbeš na toj je funkciji od 2022., a prije toga je 30 godina bio u SAD-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Fra Jozo Grbeš: To su bile iako su bile teške i mučne i najljepše godine života

Na pitanje koji su bili njegovi dojmovi kada je došao prvi put u službu u Ameriku, Grbeš kaže: ”Bila je to jedinstvena situacija i jedinstveno vrijeme. Ja sam došao u New York u vrijeme četiri godine rata. To je bilo vrijeme kada se stalno išlo u Ujedinjene narode, kada se stalno slalo kontejnere doma, vrijeme kada su se pisale peticije senatorima i kongresmenima i Bijeloj kući, vrijeme kada su ljudi zaista bili zajedno.

Dok se vodio rat u Domovini, Hrvati na svim tim prostorima činili su sve da Hrvatska postane i ostane na mapi svijeta i oslobodi se od srpske agresije. To su bile iako su bile teške i mučne, i najljepše godine života. Znate da se borite za istinu.

Znate da je istina na vašoj strani i zato ste u stanju žrtvovati sve. To je vrijeme o kojem će se tek, ja se nadam, snimati filmovi i pisati knjige jer je to fascinantno vrijeme koje se događa jednom u puno stoljeća”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljubav Domovine i dijaspore, nažalost je jednosmjerna

Na pitanje o odnosima Domovine i dijaspore, Grbeš je kazao da sa žalošću konstatira da je povezanost Domovine i dijaspore jednosmjerna.

”Postoji povezanost samo dijaspore i Domovine, ne postoji povezanost Domovine i dijaspore. Dijaspora su ljudi koji cijeli život žive na dvije stolice,. Njihova duša je prepolovljena. Oni vole zemlju u kojoj žive, vrlo su uspješni, ali je njihov duh i duša ostao u Hrvatskoj. To su ljudi koji su uvijek bili za Hrvatsku dati sve, ali Hrvatska nije pokazala interesa za dijasporu. Šteta da je ta ljubav jednosmjerna.

Na pitanje zašto je to tako, odgovara da mu je žao što Hrvatska nije iskoristila intelektualne i poslovne potencijale dijaspore. ”Imamo jako puno uspješnih ljudi koji imaju velike kompanije i tvornicek oje Hrvatska interesira iz ljubavi. Njima je puno lakše ulagati u neke druge zemlje, manje je administracije. Jako mi je žao da Hrvatska iz razloga iz novije prošlosti, nije prepoznala dijasporu kao važan dio svog identiteta”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Imate nekoga tko vas voli i trebate mu samo pružiti ruku”

Kaže da imamo zemlje koje imaju blizak odnos s dijasporom, popisane sve ljude, popisane biznismene, akademike…”Šteta da Hrvatska to nije učinila, nije trebala ulagati posebne napore jer kada je ljubav u pitanju ne treba posebnih napora. Imate nekoga tko vas voli i trebate mu samo pružiti ruku”.

Napominje  da ne misli da je itko u političkom svijetu Hrvatske razumije dijasporu koja nije gastarbajterska, ona u Europi, nego ona u Sjevernoj i Južnoj Americi te u Australiji.

>Fra Jozo Grbeš: Nameću nam priču o crvenom i bijelom polju. Pa koga to zanima?

Kaže da je trebalo uspostaviti institucije koje bi na tome radile surađujući s drugim državama Europe koje imaju velike dijaspore. Hrvatska bi mogla preko diplomatskih predstavništava učiniti puno više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje o političkom životu Hrvata u Americi kaže da ih više ima na lokalnoj razini.
Kaže kako je zanimljivo kako drugu generaciju iseljenika veza s Domovinom ne zanima previše, no da treća počinje ‘kopati’. Žele znati odakle su.

”Ja imam problema s Hrvatima jer djeluju kao prosjaci prava i milosti”

S obzirom na to da je fra Grbeša nedavno došao na službu u Mostar, na pitanje o vladavini prava i zastupljenosti i uvažavanja svih narode, kako gleda na položaj Hrvata u BiH, odgovara:

>Fra Jozo Grbeš za Narod.hr: Zvonko Bušić htio je upozoriti svijet na stanje u Jugoslaviji

”Nažalost Hrvatima BiH dogodila se tragedija 90-tih ali i u vrijeme komunizma. Hrvati su spali na 900 tisuća početkom 80-tih. Sada ih je oko 270-280 tisuća u BiH.

Odlaze i ostali, ali Hrvati jako puno. Razlog nije samo financijski, nego je mnogima dosta sustava i nefunkcionalne države…Ja imam problema s Hrvatima jer djeluju kao prosjaci prava i milosti. Stalno traže da ih se prizna kao jednake umjesto da uzdignute glave kažu mi smo tu bili prije ostalih i ne odustajemo od svojih prava. Ta dimenzija jasnoga u identitetu mora biti jača od svega ostalog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Hrvati su spasili muslimane. Ovo danas je bošnjačka priča”

Na pitanje o netrpeljivosti muslimana u BiH, pa čak i oružjem ako Hrvati nastave tražiti svoja prava, odgovara: ”Hrvati su nažalost izgubili svoju priču. Hrvati su spasili muslimane. Ovo danas je bošnjačka priča. Muslimani u BiH bili bi u sasvim drugačijem položaju da nije bilo Hrvata. Hrvati su ih spasili u mnogim dijelovima Bosne. Najveličanstvenija operacija Oluja imala je za cilj i oslobađanje muslimanskih enklava u zapadnoj Bosni”.

Podsjetio je da je u hrvatskoj bilo nekoliko stotina izbjeglica.

”Hrvati nisu samo konstitutivan, oni su autohtoni narod u BiH”

”Bez Hrvata ta BiH ne bi niti nastala niti opstala. Ona bez Hrvata ni neće biti država. Javni govor u BiH je odavno neodgovoran. Hrvati trebaju malo više i uspravnije stati na svoje noge i reći mi smo ti i ti i naša priča je jasna. S Hrvatima se mora računati u BiH i jasan je stav Hrvata u BiH da su oni tu i da nikamo ne idu. Oni nisu samo konstitutivan, oni su autohtoni narod u BiH”.

”Zemlja u sebi nosi veličanstvenu dimenziju pripadnosti”

Na pitanje što bi bilo najbolji lijek za povratak Hrvata iz dijaspore u Domovinu, kaže da bi to bili jasni stavovi, da se govori o važnosti identiteta, da se bori protiv korupcije, da se na više razina učini sve da se ljudima posvijesti: Ovo je tvoj dom.

Fra Jozo Grbeš za Narod.hr: ‘Hrvati u iseljeništvu dolazili su na Bleiburg dok je to još bilo zabranjeno onima u domovini’

”Zemlja u sebi nosi veličanstvenu dimenziju pripadnosti. Pripadnost je i fizička i duhovna i emocionalna dimenzija. Ako nam je fizički negdje ljepše, znamo da nam je ovdje dom.
Jačanje nacionalne svijesti je biti svjestan pripadnosti. Da ja pripadam nečemu većemu od mene. Ja pripadam narodu koji pripada jako dugo, koji je preživio sve bure i oluje, da smo kao narod preživjeli puno toga i da to stoljetno putovanje nosi veliku dimenziju. Trebamo doživjeti povijest u veličinama koje su putovale prije nas”.

”U životu postoje dva polariteta: ljubav i strah”

Vjerujem da je mnogima strah posljedica komunizma, ali ja mislim da u životu postoje dva polariteta: ljubav i strah. Ako imate jedno, nemate drugo. Ljubav prema istini mora biti jača od straha. Ljubav prema Domovini veća od straha. Kada govorim o ljubavi ona je ista prema Bogu, istini, stvarnosti, naciji, narodu…Ona je snaga…Poruka je jednostavna: Ne bojte se.

Ako imamo ljubavi prema zemlji koja je naša, prema povijesti koja je veličanstvena, prema onima koji su ubijeni, prema onima za koje ne znamo gdje leže njihove kosti…Ako nam je ljubav dovoljna, onda straha uopće neće biti.

”Ako im je ljubav prema Europskoj uniji prije Hrvatske – nije dobro”

Na pitanje što bi poručio političarima, odgovara: Dobro je da budu svjesni da vode državu jednoga naroda koji dugo putuje i da su oni ovdje prolaznici i da je samo pitanje može li ostaviti dobar ili loše pečat. Da li zaista vole istinu. Ako im je ljubav prema Europskoj uniji prije Hrvatske – nije dobro. Ako im je bilo što drugi ispred vlastite Domovine – nije dobro. Ako stvarno volite, onda je jednostavno biti dobar svećenik, dobar muž, dobra žena…Ako volite svoju Domovinu, onda joj možete činiti samo dobro, poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.