Da bi se završio karlovački sustav obrane od poplava, trebat će još između 350 i 400 milijuna kuna, rekao je u srijedu u Karlovcu generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić pošto je obišao novi nasip koji će od rijeke Korane štititi stanovnike u Gornjem Mekušju.
Nasip duljine oko pet kilometara, s otkupom zemljišta, stajao je trideset milijuna kuna.
Pišić je rekao da se gradnja nastavlja na drugim lokacijama. Projektira se nasip za zaštitu Mostanja od Korane i Mrežnice te nasip uz Kupu uzvodno od protupoplavnog zida u Drežniku. Svi će se ti projekti postupno nuditi EU fondovima na financiranje, prema studiji izvedivosti obrane Karlovca od poplava koja bi trebala biti gotova krajem godine. Studija bi trebala obuhvatiti radove vrijedne od 350 do 400 milijuna kuna.
U Hrvatskoj se trenutačno gradi desetak sličnih nasipa, uz Savu na području Samobora i Velike Gorice, uz Dravu u Osijeku i uz Muru u Međimurju, a još je mnogo drugih manjih zahvata koji su, kako je rekao Plišić, potrebni nakon posljednjih poplavnih razdoblja.
“Da bi Karlovac bio sigurniji i da ne bi uopće bilo ovako visokih vodostaja, potrebno je u punu funkciju staviti kanal Kupa-Kupa, koji sada prima trećinu vode koju može primiti jer u Brodarcima nema ustave. Usporedno s gradnjom te ustave gradit će se uzvodno i nasipi jer će se dići razina Kupe prije njezina prolaska kroz Karlovac i usmjeriti u kanal Kupa-Kupa. U Karlovac će tako stizati puno manje vode”, rekao je Plišić.
Istaknuo je da će se nasipi graditi i uz prirodnu retenciju Kupčinu jer će u nju kanalom Kupa-Kupa stizati znatno više vode, čak 500 tisuća kubičnih metara, što je količina za koju će se u kritičnim danima visokih voda smanjiti pritisak na Sisak.
“Budući da je to prirodna retencija, za koju se svi ekolozi zalažu, uvjeren sam da ćemo za Karlovac dobiti novac iz fondova EU”, rekao je Plišić.
Na novinarsko pitanje kada će se razviti preciznije hidrološke prognoze Plišić je odgovorio da Hrvatske vode imaju prognozu za Kupu i Savu u Sloveniji, a sada se radi sustav prognoze za Kupu i Savu do Siska, što bi ove godine trebalo zaživjeti. U idućim bi se godinama sustav prognoziranja trebao doraditi i popraviti za cijelu Hrvatsku, i to za 24-satne, 48-satne, tjedne i desetodnevne prognoze.
“Upravo sutra imamo razgovore s BiH stranom jer nama su za nizvodni dio Save važni podatci njezinih pritoka Une, Vrbasa, Bosne i Drine. Sada, dakle, radimo Savu jer nam je ona kritična, za Muru i za Dravu postoji zajednički program s Mađarima, a dosta je dobar i sustav prognoziranja za Dunav, s petnaestak država”, rekao je.
U ovoj je godini za tu namjenu predviđeno pet milijuna kuna za softver i za obradu podataka, a zatim će biti potrebno više, oko pet milijuna eura, ponajprije za nabavu opreme za mjerenje oborina po terenu, rekao je Plišić.
