Nezavisnu listu za XI. Izbornu jedinicu, u kojoj glasuju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, u subotu je Državnom izbornom povjerenstvu predao dosadašnji HDZ-ov zastupnik Željko Glasnović, koji je kao razlog udaljavanja od HDZ-a naveo kako “ne želi biti fokus interesnim skupinama”.
“Treba ubrzati neke procese. Spora pravda nije pravda, Hrvati odlaze iz BiH i Hrvatske, stvaramo novu generaciju iseljenika, a drugi se ne mogu vratiti, jer im trebaju tri godine da steknu državljanstvo. To je kriminalno, u mojem timu su ljudi koji mogu ujediniti Hrvate u Hrvatskoj i izvan domovine. Nisam htio biti fikus interesnim skupinama. Ljudi su ginuli u BiH i Hrvatskoj da imamo modernu i pravednu državu, a ne nekakvu Croslaviju”, kazao je Glasnović novinarima po predaji liste.
Naglasio je kako predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću želi sve najbolje, ali i ocijenio kako treba raditi brže i intenzivnije i odrediti prioritetne zadaće, kao što je povratak Hrvata izvan domovine te izjednačavanje prava pripadnika HVO-a i HV-a.
Upitan je li mu zasmetalo to što je na trećem mjestu na HDZ-ovoj listi za dijasporu HSLS-ov kandidat, dok je njemu namijenjeno četvrto, odgovorio je kako ga ništa ne smeta.
“Ne radim za UDBA-u, KGB, CIA, ne provjeravam ljudske biografije. Radim po savjesti, znam što je hijerarhija i znam da se puno bolje može raditi”, rekao je Glasnović.
Zamoljen da precizira tko su interesne skupine kojima “ne želi biti fikus”, kazao je kako u svim strankama postoji taktička i operativna razina.
“U HDZ-u sigurno ima kvalitetnih ljudi, ali očito je bilo ljudi koji mene nisu htjeli vidjeti kao nositelja. To je zato što su me prvi puta stavili kao osmoga na listu, a sada kao četvrtoga. Ja sam dolje mogao proći i kao četvrti. Ne radi svojega ega, ali neću dopustiti da budem samo statist. Moram imati uvjete za rad, da dovršim zadaće koje smo trebali davno dovršiti”, kazao je Glasnović te ustvrdio kako “u Saboru sjede ljudi koji su 20 godina destruirali hrvatsku državu”.
Kazao je i kako je otvoren za postizbornu suradnju s demokršćanskim i desnim opcijama koje su spremne podržati njegov program, a da “sigurno neće surađivati s recikliranim komunistima”.
Otkrio je i kako je dugo razmišljao hoće li prihvatiti kandidaturu na HDZ-ovoj listi, ali kako mu savjest to nije dopustila te kako je o svemu obavijestio političkog tajnika stranke Davora Ivu Stiera.
Pametno: Zaokret u pravom smjeru
Liste za svih 11 izbornih jedinica predala je i stranka bračnog para Puljak – Pametno, čija je predsjednica Marijana Puljak kazala kako ih “sve više ljudi prepoznaje kao ozbiljnu stranku, bez lažnih i praznih obećanja”, te naglasila kako su takvi i kandidati na njihovim listama.
Naglasila je kako je program stranke fokusiran na obrazovanju i nastavku kurikularne reforme, promjenama u gospodarstvu kroz poticanje poduzetništva te na smanjivanju broja jedinica lokalne samouprave, kako bio se smanjio broj lokalnih političara, a samim tim i razina korupcije.
“Želimo otvorenu i građansku Hrvatsku. Želimo Crkvu odvojenu od države, sekularnu laičku državu, prava svih manjina i pravo žena na izbor. Želimo da Hrvatska konačno stane uz bok svih razijenih država. Računamo na podršku ljudi koji žele zaokret Hrvatske u smjeru otvorene, tolerantne i građanske države, zaokret u pravom smjeru”, rekla je Puljak.
Dodala je da na listama imaju 48 posto žena, te da su žene na prvim mjestima u čak tri jedinice. Komentirajući sučeljavanje Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, Puljak je rekla da “ne zna tko više može povjerovati u ista obećanja koja se daju već 25 godina”.
“Ne vidimo se u suradnji sa strankama koje su formirale prošli Vladu jer s njima ne dijelomo istu viziju društva. Što se pak tiče Narodne koalicije problematičan je način na koji su upravljali državom. Nakon izbora surađivat ćemo s onima koji podržavaju ciljeve sadržane u našem programu, a nećemo s onim ljudima koji već 25 godina sudjeluju u političkim trgovinama, korupciji i klijentelizmu”, rekla je Puljak.
Stranka na izbore izlazi u koaliciji sa strankom Za grad, čiji je predsjednik Igor Hrustić rekao kako je, nakon “nepoštivanja ljudskih prava i korupcije na svim razinama sazrelo vrijeme da građani shvate da nisu svi političari isti i daju svoj glas novima i drugačijima”.
Problemi s “muškom kvotom”
Državno izborno povjerenstvo izborne liste prima kroz posljednja dva tjedna, a do subote poslijepodne stiglo je više od 120 lista za 11 izbornih jedinica i više od 20 kandidatura u XII. Izbornoj jedinici, u kojoj zastupnike biraju pripadnici nacionalnih manjina.
Liste se primaju do ponoći, a među onima koji su ih predali posljednjega dana bila je i Demokratska stranka žena, koja na izbore izlazi u četiri izborne jedinice.
Predsjednica te stranke Marija Jelinčić novinarima se požalila da im problem predstavlja zakonska odredba po kojoj svaka lista mora imati najmanje 40 posto kandidata podzastupljenog spola, što su u ovom slučaju muškarci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
