Gost “RTL Direkta” bio je državni odvjetnik Dinko Cvitan, te je dao prvi intervju otkako je prije godinu dana postao glavni državni odvjetnik. Progovorio je o aferi Hypo koju već godinama istražuju državna odvjetništva Njemačke, Austrije, Lihtenštajna i Hrvatske.
“Kad će se istraga Hypo okončati – ne znam. Ali je sigurno da Državno odvjetništvo, osobito USKOK, sudjeluje u toj istrazi. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati, teško je sada prognozirati. Ali, postoje naznake da su u te aktivnosti umiješani i državljani Republike Hrvatske”, rekao je Cvitan.
O najavama optužnica iz BiH i suradnji s pravosuđem u regiji
Progovorio je i o nagađanjima o optužnicama iz Bosne i Hercegovine koje trebaju stići u Hrvatsku vezane uz ratne zločine: “Govori se o mini Haagu. Nikakvog mini Haaga nema. Nikakve istrage nisu pokrenute u BiH”.
“Suradnja je onolika kolika treba biti kako je određeno sporazumom o zajedničkom radu koji se odražava u razmjeni podataka da posao obavljamo lakše”, dodao je o suradnju s pravosuđem u regiji, osobito sa Srbijom.
O korupciji, DORH-u kao “političkom instrumentu”…
Na pitanje je li korupcija na lokalnoj razini postala novi fokus rada DORH-a i USKOK-a, navodeći kao primjer Milana Bandića, na što je Cvitan rekao: “Cijela prošla godina je obilježila aktivnosti, osobito USKOK-a jer se radi o službenim osobama, o osobama čiji je progon u nadležnosti USKOk-a. Činjenica je da je procesuiran veći broj načelnika, gradonačelnika, župana. S druge strane protiv visokopozicioniranih službenika Porezne uprave, policije,…”
Dodao je kako svaki tužitelj mora polaziti od presumpcije nevinosti, a po pitanju Milana Bandića i Branimira Glavaša koji i dalje obnašaju svoje političke uloge kaže da “nije pitanje želimo li nekoga vidjeti u zatvoru, već jesu li ostvareni zakonski uvjeti da se odredi istražni zatvor”.
Upitan je li DORH politički instrument koji optužnice i istrage pokreće s političkim i predizbornim motivima, Cvitan je odgovorio kako “nikakvih političkih progona u Hrvatskoj nema” te da “vlast ne utječe na državnog odvjetnika”.
“Javnost, kada se pokrenu značajni postupci, stječe dojam da korupcije ima puno. Korupcije u Hrvatskoj ima puno manje nego se o njoj priča, a puno više nego što je procesuirana”, istaknuo je o korupciji u Hrvatskoj.
O svom mandatu
“Teško je onoliko koliko sam očekivao. Ipak je puno zahtjevniji posao biti u poziciji glavnog državnog odvjetnika nego ravnatelja USKOK-a, makar ni ono nije bilo lako”, kaže na pitanje o svojoj prvoj godini mandata.
Upitan o problemima u radu DORH-a ističe: “U kaznenom zakonodavstvu česte su izmjene zakona koje ili usporavaju postupke ili iziskuju veće napore državnih odvjetnika, zamjenika, službenika, namještenika, svih zaposlenika Državnog odvjetništva. Naravno, problem je i s materijalno-tehničkim uvjetima. To sam posebno istaknuo u izvješću koje sljedeći tjedan ide u Sabor”.