Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u srijedu kako je susjednu Bosnu i Hercegovinu odabrala za svoj prvi državnički posjet kako bi simbolično dala potporu članstvu BiH u Europskoj uniji, ali i inzistirala na jednakopravnosti tamošnjeg hrvatskog naroda s ostala dva.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi važećeg Ovršnog zakona poslala jer se njime krše temeljne odredbe Ustava
“Hrvatska je vrlo zainteresirana za stabilnost BiH, za njezin ulazak u Europsku uniju i NATO i, naravno, prije i iznad svega za konstitutivnu jednakopravnost svih triju naroda, dakle uključujući i hrvatskog naroda”, istaknula je Grabar Kitarović u svom prvom predsjedničkom intervjuu, onom za Dnevnik Nove TV. Najavila je kako će njezini posjeti BiH, gdje putuje već idućeg utorka, biti vrlo česti.
Govoreći o svojoj politici spram susjeda u regiji, dijalog je označila kao preduvjet rješavanja otvorenih pitanja, a upravo takav dijalog želi uspostaviti sa Srbijom i srbijanskim dužnosnicima. “Ohrabrena sam posjetom gospodina Vučića Zagrebu zato što smo pokrenuli taj inicijalni dijalog i osjećam tu želju s druge strane da krenemo u njihovo rješavanje temeljem politike čistih računa. I, naravno, pružit ćemo Srbiji svu potporu na njihovom putu u članstvo u Europskoj uniji, ali i inzistirati na provedbi svih kriterija za članstvo, uključujući i položaj manjina”, poručila je.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi važećeg Ovršnog zakona poslala je, rekla je, jer se njime krše temeljne odredbe Ustava, koji definira Hrvatsku kao socijalnu državu i koji definira socijalnu jednakost svih građana pred Ustavom. Napomenula je kako joj je kao predsjednici obveza štititi pravni sustav i stabilnost institucija, ali i prava građana.
Za taj zahtjev rekla je da je rezultat višednevnog rada s timom stručnjaka, te smatra kako se spornim zakonskim člancima krše prava građana na dom, nije postignuta ravnoteža između prava vlasništva onih koji su stekli pravo vlasništva nad nekretninom koja je pod ovrhom, kao ni pravo na dom osoba koje imaju tu jednu nekretninu. “Svakako ću nastaviti štititi i stabilnost sustava, stabilnost državne vlasti, ali i brinuti o ljudima”, kazala je i dodala kako se više ne smije događati da vrijednost ovrhe nad jedinom nekretninom višestruko premašuje iznos duga.
Planira saslušati probleme hrvatskih branitelja
Na sastanku s braniteljima-prosvjednicima, koji u četvrtak dolaze u posjet njezinom uredu, Grabar Kitarović prije svega planira saslušati što branitelji imaju za reći, te saznati “što je to što oni očekuju od mene i što je to što oni drže da mogu učiniti za njih”. O nastavku prosvjeda, smatra, mogu odlučivati samo prosvjednici. “Ono što ja želim je učiniti sve što je u mojoj moći da se prekine ovo trenutno stanje – dakle da oni odu svojim domovima nakon mjeseci što su proveli na ulici, na kiši, snijegu i hladnoći i da se nastavi dijalog u svim pravcima u kojima on mora ići i da se pitanja branitelja rješavaju na taj način”, istaknula je.
Za svoje najave kako namjerava pomoći siromašnima, predsjednica je rekla kako tu misli na 400 tisuća kuna pomoći koje se odnose na socijalno najugroženije osobe. “To su uglavnom jednokratne pomoći koje se daju prema procjenama nadležnih tijela”, kazala je i napomenula da je takva pomoć postojala i ranije, za mandata prethodne dvojice predsjednika. “Ali moram reći da ću se svakako kao osoba zalagati i da se osnivaju posebne zaklade i da se pronalaze načini kako pomagati posebno socijalno ugroženim osobama i to ponajviše djeci koja nažalost su gladna u školama, a to se u Hrvatskoj ne smije događati”, poručila je.
Predsjednica se u intervjuu dotaknula i pitanja potrebe za izradom nove strategije nacionalne sigurnosti, napomenuvši kako je još u srijedu ujutro uredu premijera uputila dopis u kojemu prihvaća njegov prijedlog za sazivanjem sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, kako bi se razmotrile smjernice za rad sigurnosno obavještajnih službi. U tom dopisu premijeru predlaže pokretanje dijaloga i rasprave o novoj strategiji nacionalne sigurnosti. Prethodna datira iz 2002., a Hrvatska je u međuvremenu ušla u NATO, postala članica Europske unije, promijenili su se i sigurnosne ugroze i uvjeti u kojima Hrvatska živi i radi, ali i gospodarsko stanje u Hrvatskoj, napomenula je.
Upitana ostaje li još pri ideji o preseljenju predsjedničke rezidencije u Visoku ulicu, Grabar Kitarović je kazala kako je njezina ideja preseljenje u cijeli kompleks zgrada u Visokoj 22, ali da će o tome odlučivati povjerenstvo za smještaj Ureda predsjednice, čije je formiranje već zatražila. “Nije preseljenje samo po sebi svrha, svrha je ušteda. Znači, treba vidjeti je li to moguće, na koji način, je li Visoka odgovarajuća lokacija ili možda neka druga. Naposljetku ću poslušati riječ stručnjaka jer u ovom slučaju nije riječ o volji jedne osobe, nego je riječ o odluci koja dalekosežno znači za državu i na taj način ću se postaviti i ponašati”, istaknula je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
