Grad Crikvenica započeo je slati obrasce/upitnike i prikupljati podatke za stambeni prostor temeljem kojih će se definirati porez na nekretnine. Vlasnici poslovnih prostora dolaze na red u srpnju, piše Novi list.
Porez na nekretnine kreće od sljedeće godine primjenom Zakona o lokalnim porezima. Naplaćivat će se prema stanju nekretnine i evidenciji vlasnika (korisnika) na dan 1. siječnja tekuće godine za cijelu kalendarsku godinu bez obzira na promjenu vlasništva ili korisništva nekretnine u toj kalendarskoj godini. Ako je došlo do promjene vlasništva/korisništva (kupoprodaja, nasljeđivanje, darovanje i slično) potrebno je dostaviti akt (ugovor ili rješenje) kojim se to dokazuje.
Ako se traženi podaci ne dostave koristit će se postojeća evidencija podataka dok će se za stanje nekretnine i godinu izgradnje (rekonstrukcije ) koristiti najviši koeficijent.
Porez na nekretnine: Što će se sve oporezivati?
Hrvatska postupno kreće u oporezivanje nekretnina. Ove godine pretvara se postojeća komunalna naknada u porez, a drugi porez bi trebao uslijediti oko 2020. godine kad se stvari malo uhodaju i kad država dobije preciznu sliku o imovinskom statusu svojih građana, piše Večernji list.
Peticija koju je pokrenula udruga Lipa, nagađaju, vjerojatno neće donijeti značajan preokret jer ‘jednostavni nekretninski porez’, kako mu se s državne razine prošle godine tepalo, jedno je od rijetkih obećanja iz reformskog paketa prethodne, Oreškovićeve Vlade zbog kojega je Hrvatska dobila pohvalu iz Bruxellesa.
Udruga poreznih obveznika Lipa pozvala je građane da izraze svoje protivljenje uvođenju poreza na nekretnine potpisivanjem peticije na www.manjiporezi.hr/peticija, a koju je potpisalo preko 60 tisuća građana od kad je pokrenuta.
Porez na nekretnine osmislio je SDP-ov ministar financija Slavko Linić, a potpisuje ga i brani prvi HDZ-ov ministar financija Zdravko Marić, i to kao korak naprijed u sređivanju sustava. Marić tvrdi da porez za najveći broj građana neće biti skuplji od postojeće komunalne naknade, za koju vlasnici nekretnina i sada godišnje plaćaju oko 2,1 milijardu kuna.
Porez na nekretnine od 1. siječnja 2018. usisat će tri dosadašnja javna davanja: komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor te spomeničku rentu, a Vladine procjene kažu da će u prvoj godini primjene donijeti oko 2,4 milijarde kuna. Za razliku od komunalne naknade koja se mora trošiti namjenski – za održavanje i gradnju komunalne infrastrukture – nekretninski porez prihod je općeg tipa pa mu je i namjena takva te će se koristiti za redovne troškove lokalnih jedinica.
Uz već postojeći komunalni doprinos, nacrt zakona o komunalnom gospodarstvu predviđa uvođenje građevinske rente, iz čega proizlazi da se komunalna naknada neće ukinuti, nego će se zamijeniti novim davanjem. Otvoreno savjetovanje o tom zakonu završeno je sredinom travnja, nakon čega će Ministarstvo graditeljstva idućih tjedana sastaviti prijedlog zakonskog rješenja o kojem će se raspraviti i u Vladi i u parlamentu. Jedno od najzanimljivijih pitanja iz tog zakona bit će za što će porezni obveznici od 1. siječnja 2018. plaćati građevinsku rentu? Ministar Kuščević tvrdi da građevinska renta neće biti zamjena za komunalnu naknadu, nego će se postojeći komunalni doprinos račvati u dva smjera: renta će se plaćati za korištenje postojeće infrastrukture, a doprinos za sudjelovanje u gradnji nove infrastrukture.
Porez će se plaćati na sve prostore bez obzira na to jesu li legalizirani ili nisu te nalaze li se unutar ili izvan građevinske zone, dakle na sve stambene, poslovne, garažne, pomoćne i razne prostore bez namjene, kao što su, na primjer, zapušteni hoteli ili odmarališta. Predmet oporezivanja bit će i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja, za koje je izdana građevinska dozvola ili neki drugi akt gradnje, kao i napuštene kuće u kojima nitko ne živi. Poreznu obvezu, po tome, ne bi izbjegli ni vlasnici ruševnih zgrada ako se one nalaze unutar građevinskog područja.
Neke općine i gradovi nisu oporezivale kuće za odmor ili su uzimale “zdravo za gotovo” prijave boravka, a 12 općina dosad uopće nije naplaćivalo komunalnu naknadu. Sad će se takve prijave kontrolirati tako što će se, primjerice, gledati gdje prijavljeni vlasnik ima liječnika ili mu živi obitelj pa će se na takve nekretnine primijeniti veći koeficijent. Lokalne vlasti dobile su rok do 30. studenog 2017. do kojega moraju donijeti odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta zona za pojedine zone, vrijednosti koeficijenta namjene (Kn) i rokove plaćanja. Gradovi mogu socijalno ugrožene građane osloboditi plaćanja porezne obveze, ali moraju naći izvore sredstava iz kojih će se namiriti utvrđena porezna obveza.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
