Na tribini o peradarskom projektu ukrajinskih investitora u Sisačko-moslavačkoj županiji organiziranoj na inicijativu ministra poljoprivrede Davida Vlajčića, udruge su se žestoko usprotivile njegovoj realizaciji, a predstavnici investitora tvrde da projekt donosi brojne ekonomske i društvene koristi.
Marijana Petir, predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu, izrazila je zabrinutost zbog projekta megafarme i zatražila studiju utjecaja na okoliš za cijeli projekt, a ne samo za njegove dijelove. Naglasila je potrebu procjene utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju i male OPG-ove, posebno zbog negativnog učinka na Park prirode Lonjsko polje. Također je istaknula da se projekt treba razmotriti i s aspekta sigurnosti, jer se megafarme planiraju blizu plinskog skladišta.
>U pozadini: Koji su mogući dodatni problemi koje donose farme pilića ukrajinskih ulagača?
Projekt ukupne vrijednosti 608 milijuna eura
Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 608 milijuna eura, koji provodi Premium Chicken Company, u vlasništvu hrvatskog društva Renaissance Capital d.o.o. Najvažniji zahvat unutar investicije je klaonica u Sisku, koja bi trebala imati kapacitet klanja od oko 82 milijuna pilića na godinu. Uz klaonicu, za protivnike projekta sporno je i planirano bioplinsko postrojenje u Sisku, no investitor je zanijekao da ga planira graditi.
Investitor tvrdi da bi otvorio tri tisuće radnih mjesta.
Ministar David Vlajčić rekao je da Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji pilića, pa se investicije ne smiju odbijati, ali da Ministarstvo ne okreće glavu ni od građana.
– Uloga Ministarstva je rast i jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje i svaka investicija koja doprinosi tom cilju je dobrodošla, ali pod uvjetom da se ne narušavaju stabilnost peradarskog sektora i život lokalne zajednice. Jedan od ciljeva Ministarstva je očuvanje života u ruralnim prostorima, očuvanje sela i tradicijske proizvodnje i ova investicija ne smije utjecati na opstojnost niti dovesti do odljeva stanovništva iz ruralnih prostora, rekao je Vlajčić.
Dodao je kako je Hrvatska na 70 posto samoodrživosti u peradarskoj proizvodnji.
– To znači da moramo biti otvoreni za iskorake u proizvodnji, ali to mora biti samo nadogradnja dosadašnjeg sustava, ustvrdio je.
>Utjecaj na gospodarstvo: Hoće li farme pilića ukrajinskih ulagača uništiti 200 domaćih tvrtki-proizvođača pilića?
Petir zatražila studiju utjecaja na okoliš
Predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu Marijana Petir izrazila je rezervu prema projektu te, kako je rekla, dijeli stav građana i njihovu zabrinutost. Zatražila je studiju utjecaja na okoliš za cijeli projekt, a ne zasebno za njegove dijelove, te upozorila kako treba procijeniti njegov učinak na poljoprivrednu proizvodnju i male OPG-ove u Hrvatskoj.
Upozorila je i na negativne ekološke utjecaje projekta, posebno na Park prirode Lonjsko polje i istaknula kako projekt treba procijeniti i sa sigurnosnog aspekta jer megafarme se planiraju graditi blizu plinskog skladišta u Okolima.
>Farme pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji: Megaprojekt za obnovu ili potpuni slom?
– Ljuti me što se paralelno u našoj županiji dva investitora igraju s megaprojektima koji našoj županiji de facto ne trebaju, i što je još bolje, naša Županija skupa sa Zagrebačkom županijom ne može ih fizički podnijeti. Nemamo infrastrukture, cesti i energetskih postrojenja i što još da dodam, opisao je situaciju Željko Rodić, predstavnik inicijative “Siščani ne žele biti Smetlišćani!”.
Na pitanje je li se prije moglo čuti da neki govore da je riječ o ekološkoj bombi, odgovorio je: “Gospođo, ne ekološkoj bombi, nego megabombi.”
>Ekološka bomba ili ekološki prihvatljivo: Evo što donose farme pilića
Oman: Ovdje nema dobra i zla – sve je zlo
Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić u uvodu u raspravu rekao je da Grad Sisak ne podržava projekte koji su u suprotnosti s prostornim planovima.
– Svi projekti na području grada Siska moraju biti u skladu sa zakonima i propisima, a ovaj projekt to nije. Nova gradska uprava jasno poručuje: poštujemo zakone i propise Republike Hrvatske te važeće prostorne planove. Ograđujemo se od političkih aktera koji ovo iskorištavaju, rekao je.
Predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman izjavio je da je projekt ekološka megabomba te zatražio da se od njega odustane. Također je pozvao na prosvjed u Zagrebu 21. veljače.
– Mislim da ovdje nije uopće pitanje da je to zlo za životinje, okoliš, zrak, za parkove prirode i za ljude koji ovdje trebaju živjeti – ovdje se ne radi o tome da ima nešto dobro i nešto zlo – jednostavno je sve zlo, naglasio je.
– Ako se projekt ostvari, ovaj kraj neće imati budućnosti. Pitanje je hoće li institucije stati na stranu investitora ili na stranu naroda, poručio je.
>Zašto su farme pilića podigle toliku buku u Sisačko-moslavačkoj županiji?
Predstavnica Premium chicken companya Suzana Udoić Vuetić rekla je da se o projektu čulo i čuje “jako puno malicioznih izjava i iznošenja netočnih tvrdnji”.
Ukrajinski investitor, kako je izvijestila, na području Sisačko-moslavačke županije planira godišnju proizvodnju od 150 tisuća tona, od čega je 85 posto planirano za izvoz, a 15 posto za hrvatsko tržište.
Građanima je poručila da projekt nije ekološka bomba jer se projektira u skladu sa strogim ekološkim standardima, piše HRT.
– Projektira se po najboljim tehnikama i najvišim europskim standardima. Mi radimo po Europi, mi smo u Europi, mi nismo ne znam gdje. Ne smatramo da bi to mogla biti ekološka megabomba. Imamo primjere svjetlih takvih proizvodnih procesa u Vindiji i u Pik Vrbovcu, to su kapaciteti malo manji od naših, tvrdi direktorica društva Renaissance capital d.o.o.
>Farme pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji: Kako je politika odigrala svoju ulogu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.