Grmoja najavio tužbu protiv Milenka Bašića koji stoji iza projekta vjetroelektrane Krš-Pađene

Zagreb, 07.04.2020. - Hvatski sabor održao je sjednicu i glasovanje o paketu vladinih mjera pomoći gospodarstvu pogođenom pandemijom koronavirusa u hotelu Westin. Na fotografiji Nikola Grmoja. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Poduzetnik iz BiH Milenko Bašić koji stoji iza projekta vjetroelektrane Krš-Pađene teških 1,8 milijardi kuna, ustvrdio je kako su ga Hrvatske šume i Most su ucjenjivali, a bivša kninska gradonačelnica, državna tajnica i jučer iz HDZ-a izbačena Josipa Rimac željela je “dobrovoljno” pomoći da se spriječi kriminal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milenko Bašić optužio je i bivšeg Mostova ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića, da je izmjenu projekta Krš-Pađene blokirao zato što on Mostu nije želio dati pozajmicu više milijuna eura za osnivanje etične banke, a na to je reagirao glavni tajnika Mosta.

“Taj čovjek koji podmićuje i bjegunac je iste je optužbe već iznio prije nekoliko godina u jednom listu. I tamo je govorio o “Mostovu čovjeku”, ali nismo pretjerano reagirali. Ovog puta ćemo ga tužiti. Ne znam kako bismo mi bilo kakav novac za bilo što tražili kad Most projektu nije dao zeleno svjetlo. Svima je jasno da je mito završilo u džepovima HDZ-a”, kazao je Grmoja za Večernji list.

Tko je Milenko Bašić?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, projekt Krš-Pađene razvijan je punih 16 godina, a prvi put se u medijima spominje već 2006. godine. Tada je objavljeno da njemačka tvrtka BEWAG namjerava graditi četiri, a hrvatska tvrtka Dalekovod i još jedna njemačka tvrtka po jedan vjetropark na području općine Ervenik koji će biti u vlasništvu tvrtke C.E.M.P. iza koje stoje ljudi iz Austrije.

Vjetroelektrana Krš-Pađene trebale su biti u 50 postotnom vlasništvu HEP-a odnosno HEP-ove tvrtke kćeri HEP OIE. Međutim HEP OIE dobrovoljno izlazi iz projekta 2013. iako je do tada uložio milijune kuna, pri tom ne tražeći nikakvu naknadu, a istovremeno nastavlja gradnju stupova za projekt.

>Kako je nastao projekt vjetropark Krš-Pađene oko kojeg se spominju Milanović i ministri HDZ-a i SDP-a?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tvrtku C.E.M.P. preuzima grupacija Lager iz Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Milenko Bašić, a koji je prisutan u Hrvatskoj od 2002. kada njegova hrvatska tvrtka od Grada Zagreba kupila 165 tisuća četvornih metara skladišno prostora u Karlovcu, u sklopu kojega se nalazila i Ispostava Carinarnice Zagreb.

Tvrtka LAGER je vodeći lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme, a 2017. godine potpisala u Budimpešti memorandum o suradnji s kineskom tvrtkom China Energy Group za investiciju u termoelektranu na ugljen i rudnik Kamengrad u Sanskom Mostu u BiH.

Nositelj projekta VE Krš-Pađene je tvrtka C.E.M.P. čiji je vlasnik LAGER, a zanimljivo je da su osobe ovlaštene za zastupanje Jakov Jukić, Marijana Miličević i Tomislav Bronić koji je član Nadzornog odbora Tehnike, a koja je preuzeta po uzoru na kinesko preuzimanja Luke Zadar, pisao je Lider.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U igri četiri vjetroelektrane u vrijednosti od 4,5 milijardi kuna

Preuzimanjem tvrtke CEMP Lager Bašić preuzeo je četiri velika razvojna projekta obnovljivih izvora energije u Dalmaciji. Osim vjetroparka Krš-Pađene, riječ je bila o projektima vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče i Ravno na Dinari, čija je ukupna vrijednost bila veća od 4,5 milijardi kuna ili 600 milijuna eura, pisao je Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.