Globalna pandemija Covida možda je najjasnije ogolila položaj privatnog i državnog sektora u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj. Samo zadnjih tjedana traje žestoka rasprava trebaju li poduzetnici plaćati članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prosvjedovali su ugostitelji i ostali privatnici protiv mjera.
– Imamo situaciju da nikomu iz javnog sektora nije zabranjen rad. Zabranjen je rad samo i isključivo određenim dijelovima privatnog sektora, kazao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić za HTV-ov Studio 4.
Tu prije svega, kaže, vidi veliku diskriminaciju.
Nije epidemiolog ali čini mu se, kaže, da nema nikakve ozbiljnije korelacije između zatvaranja gospodarstva i sputavanja pandemije.
– Čini mi se de će ona početi jenjavati tek kada prokuženost bude dovoljno visoka, rekao je.
Vlada i premijer ponavljaju – gotovo 12 milijardi kuna isplaćeno je na različite načine za spas radnih mjesta, uglavnom u privatnom sektoru, gotovo godinu dana paraliziranom uslijed korone.
Ugostiteljske udruge upozorile su pak da je do sada cijeli sektor izgubio više od 11.000 zaposlenika, a tisuću poduzetnika trajno je zatvorilo svoje ugostiteljske objekte. Primaju 4 tisuće kuna za osnovne potrebe.
– Prije svega, nije Vlada dala ništa. To su dali porezni obveznici. To je jedna sintagma koja se cijelo vrijeme provlači – da je Vlada nešto dala. Ne postoji državni novac, postoji samo novac poreznih obveznika. Onoga koji su platili sada i onoga koji će uplatiti u budućnosti. Dapače, to nisu nužno samo novci poreznih obveznika u Hrvatskoj, nego i onih iz EU, rekao je Grubišić, dodavši kako je državna potrošnja tzv. “igra nulte sume” (zero-sum game), što znači – da biste nekome dali, nekome morate i uzeti.
– Po meni je rješenje, koliko god to nekome zvučalo avangardno – treba u potpunosti liberalizirati poslovne aktivnosti za sve, u svim dijelovima ekonomije, uz poštivanje razboritih, razumnih epidemioloških mjera. Razvidno je iz svega što se dogodilo da turističke predsezone neće biti. Neću nužno reći da neće biti ništa, ali će biti puno manje nego što su jesenas neki ljudi u tom sektoru mislili, kaže.
Bitno je, nastavlja, liberalizirati privatna putovanja.
– U situaciji u kojoj vi morate imati neki test, a imate nekoliko članova obitelji ili morate ići u samoizolaciju, tu se sada više ne radi ni o materijalnoj sposobnosti nekoga da si može priuštiti nekakav odlazak, nego ljudi uopće ne žele ući u tu vrstu diskomfora, i onda zapravo rade “delay” na svojim putovanjima. To se već reflektira na putovanjima. Ja bih samo volio da u Hrvatskoj turizam nema povlašteni porezni tretman u odnosu na druge industrije, rekao je.
