Povjesničar i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović i povjesničar Tvrtko Jakovina komentirali su za RTL usporedbe sa stranim političarima koje su ovih dana izmjenjivali predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.
“On je Hruščov, ja sam Kennedy. Je li to jasno? Nitko nije idealan, ali ne bih bio Hruščov”, kazao je predsjednik Zoran Milanović prije pet dana.
On je, dakle, američki predsjednik, a Andrej Plenković premijer Sovjetskog saveza. A smješteni su u vrijeme kubanske raketne krize, najozbiljnije konfrontacije između SAD-a i SSSR-a iz vremena Hladnog rata. Nikita Hruščov uspio je mimo znanja američkih obavještajaca na Kubu iskrcati 43 tisuće crvenoarmejaca i nuklearne rakete.
50 godina kasnije, u kontekstu sukoba oko izbora ambasadora, od dvojice velikih povijesnih ličnosti predsjednik sebe vidi kao Kennedyja koji je izvukao bolji rezultat za Ameriku.
“Hruščov nije bio najgori od sovjetskih lidera, ali u konkretnom slučaju kubanske raketne krize, on je bio odgovorniji za to što je svijet došao na minutu od nuklearne kataklizme”, kaže Jakovina.
Koji dan kasnije, u hladnoratovsko doba vraća nas i premijer. “mene ne zanimaju nikakve prakse naših Kissingera tipa Mesića, Josipovića i sličnih”, rekao je Plenković prije dva dana.
Henry Kissinger bio je savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost i državni tajnik za vrijeme Nixonove i Fordove administracije. Danas ga se pamti kao jednog od važnijih diplomata 20. stoljeća, neki i kao osobu odgovornu za pokolje u Kambodži i podržavanje autoritarnih režima, no za razliku od bivših hrvatskih predsjednika, nikada biranog.
“I Mesić i Josipović su bili oni koji su dobili većinu glasova svoga naroda i postali šefovi država. U tom smislu, usporedba s Kissingerom zapravo nije do kraja fer. Kissinger bi bio usporediv, iako to sad zvuči “sacreligious”, s hrvatskim ministrom vanjskih poslova, ali bolje da o tome ne govorimo”, ocijenio je Jakovina.
Hasanbegović: Milanović je neopravdao dao kompliment Plenkoviću
“To je ruganje s ljudima koji su radili taj posao, Plenković je bio jedan mali, običan diplomat. Što je on, hrvatski Milan Stojadinović. Da ga usporedim s Milanom Stojadinovićem”, rekao je Milanović.
On je bio predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije u drugoj polovici 30-ih nakon atentata na kralja Aleksandra, za vrijeme 2. svjetskog rata prognan je iz zemlje, a u starosti se u Argentini družio s Antom Pavelićem pa čak i s njime 1954. sklopio načelni sporazum o razbijanju i podjeli komunističke Jugoslavije.
“On se dodvorava krajnjoj desnici. Pa nije on uzalud spomenuo Stojadinovića danas. Razumijete”, ocijenio je ubrzo Plenković.
To je komentirao Zlatko Hasanbegović, povjesničar i saborski zastupnik. U, kako kaže, besmislenoj pseudopovijesnoj priči zaintrigiralo ga je upravo uvlačenje Milana Stojadinovića, s obzirom da je doktorirao upravo na epohi njegove vladavine. Jednog od, kako kaže, najvještijih i najlucidnijih srpskih političara u 20. stoljeću, predsjednik nema što povezivati s premijerom.
“Da bilo što zna o srpskoj i jugoslavenskoj političkoj povijesti u 20. stoljeću, onda bi shvatio da je on time potpuno neopravdano, po mom dubokom uvjerenju kojeg mogu elaborirati satima, nezasluženo izrekao kompliment gospodinu Andreju Plenkoviću”, kazao je Hasanbegović
Ali predsjednik je Plenkovića i Stojadinovića povezao i danas. “O, isti stil. Pogledajte malo govore Milana Stojadinovića, u Čačku”, objašnjavao je Milanović, a na pitanje je li sljedeći Nikola Pašić, predsjednik uzvraća: “Ne, Pašić je bio vrhunski političar, srpski, ali vrhunski. Ovo su mustre svoje vrste”.
“Mnoge od ovih usporedbi su inteligentne i njih bi se moglo analizirati. Ono što je pomalo žalosno jest da hrvatskih političara 21. stoljeća s kojima će se neki budući hrvatski političari moći uspoređivati, neće biti”, smatra Jakovina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
