Povjesničar s Instituta “Ivo Pilar” Zlatko Hasanbegović smatra kako je suđenje pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu u kojem je Hrvatska podnijela tužbu za genocid protiv Srbije dobra prigoda da se prisjetimo ključnih činjenica koje su dovele do rata, kao i uloga svih aktera u tom ratu.
Posebno je istaknuo srpsku politiku, u kojoj vidi glavni uzrok ratova i agresije na Sloveniju, Hrvatsku i BiH, a kasnije i na Kosovo.
Stoga je izrazio žaljenje što HRT nije izravno pratio tijek suđenja kako bi se javnost podsjetila na sve navedeno.
“Bolna je spoznaja iz samog sadržaja srbijanske protužbe, posebno iz interpretacije pravnoga tima Srbije, u kojoj možemo vidjeti da srbijanska strana ni na koji način nije odstupila od interpretacije i stajališta koja su u krajnoj liniji dovela do samog rata”, kazao je Hasanbegović za narod.hr ocjenjući tijek suđenja na Međunarodnom sudu pravde (ICJ).
Za srbijansku tvrdnju da Srbija nije odgovorna za genocid jer u to vrijeme nije ni postojala kao država Hasanbegović kaže da se radi o prvorazrednom licemjerstvu i politikanstvu jer je potpuno jasno da postoji pravni kontinuitet između ostataka SFRJ iz posljednih mjeseci 1991. godine kada je tadašnja jugoslavenska armija bila u potpunosti u funkciji srpskih političkih i državnih ciljeva.
“Ono što je posebno problematično i po mom sudu, nije se na dovoljan način prosvjedovalo, je neumjesno srpsko povezivanje određenih događaja iz Drugog svjetskog rata – primjerice poznate nacističke Wannsee konferencije i Brijunskog sastanaka na kojem se donijela legitimna odluka o vojničkom oslobađanju svih okupiranih dijelova Republike Hrvatske”, istaknuo je hrvatski povjesničar.
Zahtjev Srbije za ukidanjem obilježavanja akcije Oluja, Hasanbegović tumači kako je to više bilo upućeno srpskoj javnosti jer je potpuno jasno da nitko u Hrvatskoj ne može prihvatiti takav zahtjev i da o tome u Hrvatskoj postoji sveopći nacionalni konsenzus.
Mišljenja je kako u određenim stajalištima s Hrvatske strane koji inzistiraju na tome da se moramo okrenuti budućnosti i da prošlost ostavimo po strani, ne mogu ostvariti dugoročni i stabilni međudržavni, ali u krajnoj liniji i prijateljski odnosi između Hrvatske i Srbije.
“Kao što znamo iz unutar hrvatskog konteksta jednostrano interpretiranje određenih događaja iz Drugog svjetskog rata ne dovodi do društvene kohezije i pomirenja već se, nažalost, loša prošlost producira i na buduće naraštaje”, naglasio je Hasanbegović za narod.hr.
Zaključio je kako se bilo koji stabilan odnos među ljudima i unutar društva, pa i između naroda i država, mora temeljiti barem na minimumu istine i pravde.
