Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) upozorila je u utorak na zabrinjavajuće demografske trendove u Hrvatskoj i poručila da zaustavljanje pada broja stanovnika zahtijeva sustavan i dugoročan pristup te niz usklađenih demografskih mjera u okviru razvojne politike.
Između ostalog, istaknuto je kako dugoročnost i sigurnost demografskih mjera podrazumijeva njihovo provođenje neovisno o promjenama nositelja političke vlasti.
HAZU: Problemi nisu prolazni i ne mogu se riješiti u kratkom roku
Izjavu o demografskoj krizi u Hrvatskoj prenosimo u cijelosti.
Od samog osnutka do danas u okviru Akademije demografska tematika zauzima istaknuto mjesto jer je ona temelj razvoja društva. Za temelje razvoja demografskostatističkih istraživanja u Hrvatskoj zaslužni su znanstvenici raznih struka, napose članovi Akademije Petar Matković (1830. – 1898.), Fran Vrbanić (1847. – 1909.), Milovan Zoričić st. (1850. – 1912.) i Milan Kreser (1876. – 1924.).
Nakon djela spomenutih istraživača demografske statistike iz HAZU, do sredine 20. stoljeća objavljuju se vrijedna demografska razmatranja u sklopu ekonomske, zdravstvene, geografske, narodnosne i povijesne tematike koja od 60- ih godina ističu nepovoljne demografske procese u Hrvatskoj. U suvremenosti potpun i zaokružen teorijski metodološki okvir u duhu suvremene demografije dala je akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.
HAZU, nakon izjave o demografskim ograničenjima u razvoju ljudskih potencijala objavljene 2011. godine u publikaciji Važnost znanja i primjene znanja za izlazak iz krize i razvoj Hrvatske, ponovno skreće pozornost društva na krajnje zabrinjavajuće demografske trendove u Hrvatskoj. Između popisa stanovništva 2011. i 2021. broj se stanovnika u Hrvatskoj smanjio s 4.284.889 na 3.888.529 ili za 9,3%. Iza toga vrlo velikog pada broja stanovnika kriju se gotovo dramatične promjene u dobnom sastavu stanovništva koje će s protokom vremena bivati sve restriktivniji čimbenik ukupnog razvoja Hrvatske.
Sigurnost demografskih mjera podrazumijeva njihovo provođenje neovisno tko je na vlasti
Ostali smo bez velikog broja stanovnika u najvitalnijoj radnoj i reproduktivnoj dobi. Smanjenje ukupnoga broja stanovnika uvjetovano je prirodnim smanjenjem i iseljavanjem. Spomenuti procesi rezultiraju povećanjem broja i udjela starih (65 i više godina), uz istovremeno smanjivanje broja i udjela mladih (0 – 14 godina) i stanovništva u radnoj dobi (15 – 64 godine). Istovremeno pad broja stanovnika u radnoj dobi prati proces njegova starenja jer se unutar tog kontingenta sve više smanjuje broj osoba u mlađem dijelu radnog kontingenta (15 – 44 godine).
Projekcije stanovništva do 2050. godine pokazuju da će se iz godine u godinu ubrzano smanjivati broj mladih i stanovnika u radnoj dobi.
Kako su se od uspostave samostalnosti mijenjali nositelji političke vlasti na razini države, tako se odustajalo od prethodno donesenih programa. Pristupalo se kreiranju novih dokumenata s mjerama čija je provedba trebala najprije zaustaviti daljnju demografsku eroziju. Nakon toga, demografska kretanja u dugom roku preokrenuti u pozitivnom smjeru. Problemi povezani s demografskim promjenama nisu prolazni. Ne mogu se riješiti u kratkom roku i samo pojedinačnim mjerama.
Zaustavljanje daljnjeg pada broja stanovnika zahtijeva sustavan i dugoročan pristup. To uključuje niz međusobno usklađenih demografskih mjera u okviru ukupne razvojne politike. Istovremeno, dok gubimo najvitalnije ljudske resurse, ne možemo ni privoljeti na povratak netom iseljene. Rješenja su u sveobuhvatnosti Programa demografskog razvoja Hrvatske s djelotvornim kreiranjem posebnih mjera za manje razvijena područja u Hrvatskoj.
Dugoročnost i sigurnost demografskih mjera podrazumijeva njihovo provođenje neovisno o promjenama nositelja političke vlasti. – zaključuju iz HAZU.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 donijela je Izjavu o demografskoj krizi u Hrvatskoj i o dugoročnim demografskim mjerama.){kind=link}