Pitanja o bijelom Božiću odavno su počela. Posebno su učestala prošlih dana, tijekom kojih se dio Hrvatske zabijelio. Prognozirati je uvijek izazovno, posebice za dulje razdoblje, a osim tog, uobičajenog meteorološko-prognostičarskog izazova, prognozirati snijeg u nizinama – i to baš za Božić – postaje sve više i klimatski izazov. U nastavku slijede neke zanimljivosti o temperaturi zraka i oborini na Božić posljednjih desetljeća, pripremljene za emisiju “Klimatski izazov”, piše Zoran Vakula za HRT.
Definicija “bijelog Božića”?!
Ne znam zna li se kako u svijetu postoje različiti uvjeti proglašenja “bijelog Božića”. Nekima je dovoljno da taj dan vide lepršanje poneke pahulje, a neki pak inzistiraju na zamjetnom snježnom pokrivaču na tlu. U hrvatskoj službenoj meteorološkoj literaturi nisam našao definiciju “bijelog Božića”, ali ja ga smatram onim kad je neka snježna bjelina – ili od već napadalog snijega i snježnog pokrivača na tlu ili zbog padanja snijega.
Bijeli Božić u hrvatskim nizinama prilično rijetko!
Posljednju detaljnu analizu padanja snijega na Badnjak i Božić radio sam prije 8 godina, i ona se može naći u starom internetskom Meteokutku HRT-a. Tada sam zaključio kako je snijeg u nizinskim krajevima Lijepe Naše u prosjeku svake četvrte, ponegdje čak i pete godine, dok je primjerice u Gospiću zamalo pa svake druge – snježni pokrivač bio je na oko 44% Badnjaka i Božića. Istodobno je na zagrebačkom Sljemenu i na Pargu iznad Čabra od 10 božićnih blagadana – sa snijegom u prosjeku njih 7-8, a na Zavižanu – naravno najviše – 9 od 10.
Snijega na Badnjak ili Božić znalo je – rijetko – biti i uz more, osobito na sjevernom dijelu Jadrana. U Senju i Zadru, primjerice, izmjerena su 2 cm snijega na Badnjak 1961., odnosno 1970. godine. U Rijeci pak, iako je snijega bilo povremeno tijekom prosinca, 18. 12. 2010. čak i 14 cm, pa čak i u studenome – 4. 11. 1980. 8 cm, na Badnjak i Božić do sada još nije izmjeren.
Za Split nema podatka o snježnom pokrivaču od 1948., od kada postoje mjerenja, ali je ponekad viđeno lepršanje pahulja tijekom božićnih blagdana. Mislim da je to posljednji put bilo na blagdan svetog Stjepana – Stipanovo, Stipanje ili Štefanje 1996. Srećom, dalmatinskim ljubiteljima snijega ostaje utjeha odlazak na često snježno bijele vrhove Dinare i Biokova, te Kamešnice i Svilaje.
Posljednji Božići u prosjeku osjetno topliji od nekadašnjih
Jedan od razloga nedostatka snijega na Božić, osobito u nizinama, je i znatan porast temperature zraka. Analizirajući aktualni 30-godišnji klimatološki niz – od 1991. do 2020. – s onim prije njega – od 61. do 90. prošlog stoljeća, može se zaključiti da je porast srednje najniže temperature zraka na većini postaja DHMZ-a 1 do oko 1,5 °C, ali je porast srednje najviše dnevne temperature posvuda zamjetniji – od 2 °C do čak blizu 4 °C! A kad se analiziraju kraća razdoblja, porast temperature je još očitiji. Ponegdje čak za rubriku “Vjerovali ili ne?!”
U Zagrebu, u Maksimiru, primjerice, srednja najviša dnevna temperatura zraka u desetogodišnjem razdoblju od 1961. do 1970. bila je hladnih -0,3 °C, a posljednjih 10 godina – od 2012. do 2021. čak 10,9 °C! Porast od čak 11 °C! Trebamo li se i dalje pitati zašto nema snijega?
Dakle, prema svemu do sada rečenom može se zaključiti da od mnogih željeni i opjevani “bijeli” Božić, mnogi od nas ne dožive baš često, a nastavi li se ovo globalno i lokalno zatopljenje i klimatske promjene – još ćemo i manje.
I premda je snijeg ove jeseni i klimatološke zime ponegdje već padao, uostalom, snježni pokrivač u dijelu Hrvatske imamo i ovih dana, i snijeg će još mjestimice padati i u nastavku ovog tjedna, najvjerojatnije u noći s petka na subotu i u prvom dijelu subote – to nužno ne znači da će se zadržati i do Božića. Prognoze za više od tjedan dana unaprijed nisu još dovoljno pouzdane. No, nakon zahladnjenja početkom ovog tjedna, uz poneki minus čak i na Jadranu, dolazak toplijeg zraka već se osjeća u većini krajeva, posebice u gorju, a još više će posvuda u četvrtak i osobito petak. U nekim mjestima se može dogoditi da nakon temperature zraka i niže od -10 °C, u petak bude i viša od plus 10 °C. Pa za vikend opet “deblji” jutarnji minusi… No, vratimo se klimatologiji i statistici Božića.
Oko polovine Božića s oborinom
U Splitu je od početka mjerenja 1948. tijekom 47% Božića palo barem malo kiše, dok je u Zagrebu 55% njih bilo s izmjerenom oborinom, pri čemu 17 sa snježnim pokrivačem na božićno jutro, za koje je još odviše rano prognozirati hoće li ove godine biti “sneno i mutno”, kao u poznatoj pjesmi Prljavaca ili snježno, bijelo, vedro ili već kakvo.
No, ako i ne za Božić, povremenom snijegu nadam se u nastavku zime, usprkos ovom iznimno toplom desetljeću i posebice ovoj godini, ponegdje čak i rekordno toploj, u Splitu još uvijek i iznimno suhoj, unatoč više od 250 litara kiše u posljednjih 40 dana. I sad nek’ netko kaže da ne postoji meteorološki i klimatski izazov!?
