Nakon sastanka užeg kabineta Vlade, ministar graditeljstva Darko Horvat detaljno je predstavio izmjene Zakona o obnovi.
Ministar Horvat rekao je da idu u izmjene i dopune zakona o obnovi s ciljem i namjerom da oslobode građane obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove jer status riješnih ili neriješnih imovinsko-pravnih odnosa u ovom trenutku iziskuje previše vremena i resursa.
– Građani svih pet županija neće morati participirati s 20 posto u konstrukcijskoj obnovi. Uvodimo europske pragove javne nabave. Uz sugestiju kolega koji vode upravu za javnu nabavu, prihvatit ćemo europske pragove, pa se današnji prag jednostavne nabave od 200.000 kuna plus PDV podiže na milijun i 31 tisuću, te prag od 500.000 kuna plus PDV podiže na 39,3 milijuna kuna. Uvodimo gradnju stambeno-poslovno i više stambenih zamjenskih zgrada na području gdje je proglašena katastrofa, rekao je.
– Treći problem s kojim se susrećemo je činjenica da veliki broj objekata koji su oštećeni nisu postojeći objekti ili nisu legalizirani. Neki nisu upisani ni u zemljišne knjige ni u katastar. Pojednostavljenje postupka koji neće biti upravni nego neupravni postupak s vrlo jasnom porukom građanima – svima koji su podnijeli zahtjev, zahtjev neće morati mijenjati ni podnositi novi. Temeljem zakona Ministarstvo će izdati odluku koja će biti neupravni akt kojim će naložiti provedbenim tijelima obnovu, a nakon što se obnova izvede, želja je imati proces u kojem segmetu početka projektiranja i nabave roba i usluga neće biti potrebno generirati nijedan status, nijedan dodatni dokument od onoga što su građani predavali. Završno izvješće nadzornog inženjera bit će generator izdavanja upravnog akta koji će se zvati Rješenje o obnovi i kojim će građani moći legalizirati svoj objekt ili se upisati kao njegov vlasnik, rekao je ministar Horvat.
Dodao je i da uvode jasni mehanizam predfinanciranja, novčanu pomoć kojom ćemo dati mogućnosti, ali i povjerenje građanima i upraviteljima zgrada da u proces konstrukcijske obnove krenu sami, pod strogim nadzorom i pravilima struke.
Istaknuo je i da će se uklanjanje objekta provoditi brže.
– Uvodimo mogućnost kupnje nekretnine kao zamjenskog stana ili zamjenske obiteljske kuće. Dakle, u segmentu davanja novčane pomoći, jednostavno kontrolirani instrument je dodjela novčane pomoći sukladno pripadajućem ili napravljenom troškovniku na žiro račun pričuve koju kontrolira upravitelj zgrade. Ta će sredstva biti zaštićena od bilo kakvih ovršnih isprava. A u segmentu dodjele novčane pomoći za gradnju zamjenske obiteljske kuće takve novčane pomoći kao predujma biti neće i zbog toga i natječaj koji je u procesu i Središnji državni ured i Fond će imati ovlasti i zadatak sve one prostore, one objekte koje smo uklonili ili srušili temeljem rješenja pretvoriti ili na tim prostorima izgraditi zamjenski objekt.
Ministar Horvat rekao je kako će iz zajma dobivenog od Svjetske banke – 1,3 milijarde obnoviti Rebro, tri paviljona na prostoru bolnice Fran Mihaljević srušiti i napraviti novi objekt, i na području Siska i Petrinje izgraditi dvije škole.
Istaknuo je da će s ovim Zakonom već sutra ući u proces vrlo kratkog javnog savjetovanja.
– Nadam se da neće trajati duže od sedam-osam dana. Nakon toga ide na Vladu pa na hitno usvajanje u Saboru. Ovaj zakon mogao bi biti u primjeni negdje pri kraju 10. mjeseca, naglasio je Horvat.
Marić: Imamo jasnu sliku na što će se sredstva trošiti
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je prošli tjedan na sjednici Vlade donesena odluka o beskamatnim zajmovima jedinicama regionalne samouprave na potresom pogođenim područjima.
– To je treća runda dodjele beskamatnih zajmova. Prva mjera bila je po izbijanju COVID-a za sve. Krajem prošle godine bila je druga za one koji su još osjećali posljedice COVID-a – govorim o dalmatinskim i primorskim županijama, ova je vezana isključio za one potresom pogođene, rekao je.
– Povrat tih sredstava koji će se moći refundirati iz Fonda solidarnosti će se refundirati, a onaj dio koji neće, ići će otplata koja ima poček do 2024. godine i onda kvartalno iduće tri godine. To je dobra mjera za jedinice lokalne samouprave, rekao je Marić.
Istaknuo je da imaju jasnu sliku na što će se sredstva trošiti.
– 6,14 milijardi kuna je sjelo. Prva uplata – 13 posto ukupne omotnice i za ta sredstva, a i sva sljedeća imamo jasno definiranu dinamiku trošenja i provedbe pojedinih mjera, rekao je i istaknuo da do kraja godine očekuju 50-ak projekata koji se tiču digitalne transformacije i odlaska prema zelenoj transformaciji u sektoru industrije i prerađivačke industrije.
Medved predstavio brojeve novčane pomoći
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ujedno čelnik Stožera za otklanjanje posljedica potresa, rekao je kako je vidljivo, u konzultacijama sa županima županija koje su pogođene potresom, da su jedinice lokalne samouprave prepoznale ovaj model, te da će u skladu s tim Sisačko-moslavačkoj županiji biti osigurano 180 milijuna kuna, Gradu Zagrebu – 150 milijuna kuna, županija Krapinsko-zagorska dobit će 10 milijuna kuna u sljedećem razdoblju kada se stvore preduvjeti, a Zagrebačka županija 20 milijuna kuna.
– Ovo je još jedna od snažnih odluka vlade koje su usmjerene u smjeru obnove potresom razorenih područja, rekao je ministar Medved, te naglasio kako je Vlada na području Sisačko-moslavačke županije od tog snažnog potresa participirala s 817 milijuna kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
