Hrelja: Božićnice umirovljenicima nisu kupovina glasova

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja izrazio je u četvrtak zadovoljstvo time što je Vlada reagirala na njihovu inicijativu o božićnici umirovljenicima, odbacivši tvrdnje da se radi o kupovini glasova te je najavio da će u idućem mandatu inzistirati na tome da umirovljenici imaju božićnicu svake godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zadovoljan sam da je Vlada reagirala na inicijativu HSU-a o božićnici umirovljenicima i to je novac koji je ostao od obeštećenja u umirovljeničkom fondu. Radi se o tehničkoj izmjeni, a ne dramatičnoj izmjeni tog zakona kojim se omogućava da se izvrši isplata božićnice po kriterijima koji će utvrditi Vlada svojom odlukom. Naš je prijedlog da to bude socijalni princip – da oni s najmanjim mirovinama dobiju najveću božićnicu”, rekao je Hrelja uoči sjednice Vlade.

Najavio je da će se napraviti rang lista, pa bi tako umirovljenici do tisuću kuna mirovine, pretpostavlja Hrelja, mogli dobiti 300 kuna božićnice, a što će mirovine biti više, kaže, to će se iznos božićnice smanjivati.

“Pokušavaju nam sada reći da kupujemo glasove, međutim to je naša stara ideja i nismo nikada odustali od ideje da bi hrvatski umirovljenici trebali dobiti božićnicu po modelu koji imaju Slovenci. Naime, oni dobivaju regres na način da na regres i jubilarne nagrade radnici plaćaju doprinose i stvara se fond novca, odnosno određeni dio novca iz kojih umirovljenici po socijalniom kriteriju dobiju regres. Mi smo se opredijelili za božićnicu i inzistirat ćemo u sljedećem mandatu da u pregovorima sa socijalnim partnerima pokušamo urediti taj sustav da umirovljenici imaju božićnicu svake godine”, najavio je predsjednik HSU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje kako to da je njihova ideja prošla sad kad su izbori, Hrelja je odgovorio da prije tri mjeseca nisu imali saznanje o stvarnom stanju novca u umirovljeničkom fondu.

“Znamo da to ne možemo tražiti iz proračuna, ali smatramo da je u redu, korektno i ispravno da ono što je ostalo od obeštećenja, a radi se o novcu onih koji su umrli bez nasljednika i onih koji su dobili male iznose u obračunu obeštećenja i nikad se nisu javili, da se podijeli svim ostalim umirovljenicima”, kazao je Hrelja.

Prijedlog odluke još nije gotov pa, kaže, ne zna hoće li će apsolutno svi umirovljenici dobiti božićnicu te je najavio da će to znati početkom slijedećeg tjedna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Umirovljenicima u prosincu jednokratna novčana naknada

Umirovljenici će u prosincu, kao svojevrsnu božićnicu dobiti novac iz sredstava Umirovljeničkog fonda, predlaže Vlada dopunama zakona o Umirovljeničkom fondu, a premijer Zoran Milanović naglašava kako je riječ o još jednoj mjeri u korist građana.

Dopunom zakona o Umirovljeničkom fondu koji je s današnje sjednice Vlade upućen u saborsku proceduru, omogućit će se da se novac koji je ostao u Umirovljeničkom fondu nakon obeštećenja umirovljenika temeljem odluke Ustavnoga suda iz 1998. godine, prenamijeni kako bi se umirovljenicima isplatilo jednokratno novčano primanje i tako poboljšao njihov položaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ovo je još jedna mjera u korist građana”, kazao je Milanović.

Umirovljenici bi novac trebali dobiti nakon 18. prosinca kada budu oslobođena sredstva koja su u ovom trenutku blokirana u Umirovljeničkom fondu, te bi oni s najnižim mirovinama mogli dobiti od 300 do 350 kuna takve jednokratne naknade.

Riječ je o novcu koji je, nakon isplate obeštećenja temeljem Modela A i B, preostao od neisplaćenih udjela preminulih članova Fonda koji nemaju nasljednika prvog nasljednog reda, kao i novac članova Fonda koji nisu u propisanom roku dali izjavu o načinu isplate udjela u Fondu.

Taj je novac imovina države, a dopunom zakona omogućila bi se njegova isplata umirovljenicima, a krug korisnika, iznos i način isplate Vlada će utvrditi odlukom, dok će isplatu provesti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odlukom Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine uređeno je, naime, obeštećivanje umirovljenika zbog djelomičnog usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine, putem posebnog fonda koji je osnovan Zakonom o Umirovljeničkom fondu.

Na temelju tog zakona svake su se godine, po Modelu A i B, isplaćivale svote pojedinačnih obeštećenja.

Po Modelu A bile su isplaćivane polovične svote obeštećenja u roku o dvije godine, a po Modelu B obeštećenje se obavljalo u roku od šest godina, s počekom od dvije godine, a posljednja rata isplaćena je 19. prosinca 2013. godine.

Špika: Vlada se ruga umirovljenicima

Predsjednik bloka “Umirovljenici zajedno” Milivoj Špika ocijenio je vladin prijedlog o isplati božićnica umirovljenicima ruganjem umirovljeničkoj populaciji.

“To je jedno veliko ruganje umirovljenicima. Predlagatelji očito misle da su umirovljenici retardirane osobe koje su u stanju prodati se za 100 ili 200 kuna. Ako su imali dobru volju pomoći socijalno ugroženoj kategoriji, onda su to mogli i prošle i pretprošle godine. Dva mjeseca prije isteka mandata aktualne Vlade, služiti se ovim je ruganje kompletnoj hrvatskoj i umirovljeničkoj populaciji”, izjavio je Špika pred zgradom Vlade.

Istaknuo je da isplata božićnica umirovljenicima nema nikakve veze sa socijalnom osjetljivošću ili empatijom prema umirovljenicima.

“Radi se o sredstvima koja su trabala biti isplaćena kao povrat duga umirovljenicima. Oni sada otimaju nekome odštetu, nečije vlasništvo, da bi usrećili umirovljenike, i to na način da nisu donijeli apsolutno nikakve kriterije tako da umirovljenici ne znaju na što i koliko mogu računati s obzirom na mirovinski cenzus”, kazao je Špika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.