Objavljena su dva nova izvješća u kojima se detaljno opisuju kršenja ljudskih prava u Nikaragvi, jedno se fokusira na vjerske slobode, a drugo navodi 870 napada usmjerenih posebno na Katoličku crkvu.
Sredinom kolovoza, skupina za zaštitu ljudskih prava “Nicaragua nunca más” (“Nikaragva nikad više”) predstavila je svoje četvrto izvješće o vjerskim slobodama koji pokriva razdoblje od travnja do srpnja 2024. u kojemu optužuju “Ortega-Murillov režim da je pojačao uznemiravanje laika i vjerskih vođa.”
>Nikaragva nastavlja s progonima: Još dvojicu svećenika protjerali u Rim
Napadi na sve kršćane, ne samo katolike
“Očito je da su ti napadi usmjereni protiv svećenika, biskupa, časnih sestara i župljana, ali ne samo protiv Katoličke crkve nego i protiv Evangeličke crkve”, objasnila je članica skupine Wendy Quintero tijekom predstavljanja izvješća.
“Postoji 420 kršćanskih organizacija koje su otkazane, uključujući Caritas Matagalpa”, nastavila je, uključujući u taj broj onih 15 koje su zatvorene 12. kolovoza.
Tog je dana nikaragvanska diktatura poništila pravni status Caritasa Matagalpa, biskupije prognanog biskupa Rolanda Álvareza, i status pet kršćanskih crkava putem ministarskih sporazuma objavljenih u službenim vladinim novinama La Gaceta.
Zapljena medija, protjerani svećenici…
“Najmanje 22 vjerska medija su zaplijenjena. Posljednji je Radio María, čije je posljednje emitiranje bilo 9. srpnja 2024.”, nastavio je aktivist za ljudska prava. Toga je dana diktatura predsjednika Daniela Ortege i njegove supruge, potpredsjednice Rosario Murillo, poništila pravni status Radio María Nicaragua, kao i status nekoliko evangeličkih crkava.
Quintero je također istaknuo da je 51 svećenik protjeran bez suđenja, na taj način kršeći njihova prava na boravak i slobodu kretanja.
“Postoji najmanje 21 evangelistički pastor koji je ostao u egzilu, a još trojici pastora je spriječen ulazak u zemlju. Ovaj obrazac progona doveo je do protjerivanja i prisilnog raseljavanja više od 200 aktivno predanih kršćana i pojačanog nadzora nad aktivnostima koje provodi, posebice Katolička crkva.”
>Neprekidni progoni Crkve u Nikaragvi: Najgori trenuci u povijesti
Od 2018. ima najmanje 222 prognanih kršćana
Quintero je kazao da je diktatura natjerala 34 svećenika da napuste zemlju u prva četiri mjeseca 2024. Ukupno, od 2018. ima najmanje 222 prognanih kršćana, uključujući 91 časnu sestru.
Identificirano je najmanje 52 aktivno angažiranih kršćana i njihovih rođaka kojima je oduzeto državljanstvo u zemlji.
Matagalpa: epicentar progonjene Crkve
Salvador Marenco, odvjetnik i član skupine za ljudska prava, naglasio je da je “jedna od točaka na koje je bila usredotočena represija je općina i grad Matagalpa, koja je bila žarište vjere, žarište nade.”
Za Marenca, represija je koncentrirana na Matagalpu jer je strategija diktature usredotočena na napad na reprezentativna mjesta. Ne možemo zaboraviti da je međunarodna zajednica podigla svoj glas u vezi s uhićenjem i kasnijim progonstvom biskupa Rolanda Álvareza, koji je bio osoba koja je imala izrazito snažan utjecaj posebno u Matagalpi.
Matagalpa je biskupija na čelu s Álvarezom, braniteljem ljudskih prava i kritičarom diktature. On je početkom kolovoza 2022. stavljen u kućni pritvor i konačno osuđen u veljači 2023. na 26 godina zatvora u kontroverznom sudskom procesu. U siječnju ove godine deportiran je u Rim, gdje sada živi u egzilu.
>Nikaragva: Obiteljska diktatura s ideološki šarolikom pozadinom
870 napada na Crkvu u Nikaragvi
Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, odvjetnica i istraživačica u egzilu Martha Patricia Molina predstavila je peti dio svog izvještaja “Nikaragva: Progonjena crkva?” U njemu se navodi 870 napada od strane diktature Ortega-Murillo na Katoličku crkvu od travnja 2018. do srpnja 2024.
Izvješće spominje i opisuje svaki od 870 napada, a u mnogim opisima uključuje svjedočanstvo, fotografiju ili objavu o incidentu uz navođenje točnog datuma kada se dogodio.
Eduardo Martínez, glavni urednik novina La Prensa Nicaragua, napisao je prolog za ovo izdanje. Istaknuo je kako je “izvješće počelo pitanjem: progonjena Crkva? Međutim, šest godina kasnije, 870 napada protiv Crkve koje je Molina dokumentirala do danas više ne ostavljaju mjesta sumnji.
“Napadi su klasificirani u sedam kategorija u rasponu od fizičkih napada i oskvrnuća do proizvoljnog zatvaranja vjerskih institucija te zatvaranja desetaka svećenika, uključujući dva biskupa. Do danas je to 143 svećenika, što predstavlja više od 23% ukupnog svećenstva u Nikaragvi”, nastavlja urednik.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Kao rezultat ovih brutalnih napada, Crkva je ušutkana
“Kao rezultat ovih brutalnih napada, Crkva je ušutkana. Niti jedan svećenik, ni unutar zemlje ni izvan nje, ne usuđuje se govoriti o politici, a kamoli kritizirati režim”, tvrdi.
U izvješću se, kako je prije nekoliko dana objasnila sama Molina, ne spominje uhićenje devetorice svećenika u Estelíju i Matagalpi, od kojih su sedmorica prognana u Rim 7. kolovoza.
Uvod u izvješće od 387 stranica zatim navodi da “Katolička crkva trenutačno prolazi kroz produljeno razdoblje šutnje”, što je najviše vidljivo od strane “biskupa Biskupske konferencije Nikaragve (CEN), koji su pretrpjeli najgore napade.”
>Marksistička vlast u Nikaragvi otima sveučilište isusovcima pod optužbama za terorizam
Prognani biskupi
Tri su biskupa prognana. Silvio José Báez, pomoćni biskup Manague, otišao je u egzil na osobni zahtjev pape Franje. Naime, postojali su navodni planovi sandinističke diktature da ga ubije. također i Rolando José Álvarez, biskup biskupije Matagalpa i apostolski upravitelj Estelí, kojemu je oduzeto državljanstvo te je protjeran u Vatikan. Treći biskup u egzilu je Isidoro Mora, biskup biskupije Siuna kojeg je otela Nacionalna policija Nikaragve. On je potom zatvoren i protjeran u Rim u siječnju, poslan tamo s Álvarezom, 15 svećenika i dva sjemeništarca.
Prvi dio Molininog izvješća predstavljen je u svibnju 2022. i sabrao je 190 napada na Crkvu. Drugi u studenom iste godine navodi 396, treći navodi 529, a četvrti 667 napada na Katoličku crkvu u Nikaragvi. Molina također ističe da su u egzilu 154 klera (biskupa, svećenika, đakona i sjemeništaraca) te 91 časna sestra.
Izvješće također navodi da je od travnja 2018. do srpnja 2024. nikaragvanska diktatura zabranila ukupno 9688 vjerskih procesija i aktivnosti, prenosi CNA.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
