Koronavirus diljem svijeta zaustavio je normalan tijek života.
I dok inače u ovo doba godine na Jadranu traje turistička predsezona, sada su ulice priobalnim gradovima potpuno puste, a turistički djelatnici s nestrpljenjem čekaju normalizaciju situacije.
Prihodi od turizma inače zauzimaju iznimno velik udio u hrvatskom BDP-u. Već godinama se oslanjamo na prihode od turizma. Što će se dogoditi sada kada je turizam u problemima zbog krize izazvane koronavirusom?
Godine 2016. udio prihoda od turizma činio je 18,01 posto BDP-a
Primjerice, u 2016. godini prema podacima Hrvatske gospodarske komore, devizni prihod od turizma u Hrvatskoj iznosio je čak 18,01 posto BDP-a te bio daleko najveći u Europi, pisao je hrturizam.hr.
Tako smo turističku sezonu 2016. godinu završili s 8,8 milijardi dolara deviznog prihoda od turizma što ukupno čini udio do 18,01 posto u odnosu na BDP. Također, prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim kapacitetima te prema podacima sustava eCrew koji sadrži turistički promet nautičkog čartera, u Hrvatskoj je tijekom 2016. godine ostvareno 16,3 milijuna dolazaka i 91,3 milijuna noćenja, a navedeni rezultat predstavlja oko 11 milijuna više ostvarenih noćenja u odnosu na 2015. godinu.
Godine 2017. udio prihoda od turizma činio je 19,6 posto BDP-a
U 2017. pak, udio prihoda od turizma činio je golemih 19,6 posto BDP-a, pisao je hrturizam.hr.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), tijekom 2017. godine, prihodi u turizmu od stranih gostiju, iznosili su 9 milijardi i 493 milijuna eura, što u odnosu na 2016. godinu (8 milijardi i 635 milijuna eura), predstavlja rast od 10 posto, odnosno 858 milijuna eura. Također, udio prihoda od putovanja – turizma u ukupnom BDP-u u 2017. godine iznosio je 19,6 posto što predstavlja rast od 0,7 postotnih poena u odnosu na 2016. godinu.
U četvrtom tromjesečju, odnosno tijekom mjeseca listopada, studenog te prosinca 2017. godine prihodi od turizma iznosili su 807 milijuna eura, što u odnosu na isti period 2016. godine (733 milijuna eura) predstavlja rast od 10 posto, odnosno rast od 74 milijuna eura, dok je turizam u ukupnom BDP-u iznosio je 6,7 posto, što u odnosu na isto razdoblje 2016. predstavlja rast udjela od 0,3 postotnih poena.
Godine 2018. udio prihoda od turizma činio je 19,8% BDP-a
U 2018. prihodi od turizma činili su još veći udio – 19,8 % BDP-a.
Porast je zabilježen i u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2018. kada su prihodi od stranih gostiju iznosili 9,24 milijarde eura, što je 6,4 % više u odnosu na isto razdoblje u 2017. godini, pisao je cimerfraj.hr.
Godina 2019. – najbolja do sada za hrvatski turizam
Za hrvatski turizam 2019. je bila najbolja godina do sada, s gotovo 21 milijunom dolazaka i 108,6 milijuna noćenja, što je 5 odnosno 2,4 posto više nego u 2018., a u 2020. očekuje se nastavak pozitivnih trendova s 3 do 5 posto većim turističkim prometom, istaknuto je u u Ministarstvu turizma u siječnju 2020. No, tada još nitko nije mogao pretpostaviti kakva će nas kriza zahvatiti za samo nekoliko mjeseci.
Hrvatska na 3. mjestu po udjelu zaposlenih u turizmu
Prema procjeni Eurostata, u Europskoj uniji djeluje 2,3 milijuna poduzeća u turizmu koja zapošljavaju 11,7 milijuna ljudi. Riječ je o devet posto zaposlenih u poslovnom sektoru, odnosno 22 posto u sektoru usluga.
Po udjelu zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupnu zaposlenost prednjači Grčka, u kojoj u djelatnostima usko vezanim uz turizam radi više od četvrtine zaposlenih. Slijedi Cipar s 20 posto zaposlenih u turizmu, Irska (14%), Hrvatska i Austrija (13%) te Italija (11%). Na suprotnoj strani je Poljska sa samo četiri posto zaposlenih koji aktivno rade u turističkoj industriji.
Kada je riječ o Hrvatskoj, postotak zaposlenih u turizmu i nije toliko visok u odnosu na neke druge europske zemlje. Međutim, u Hrvatskoj broj zaposlenih u turizmu ne odražava golemi udio turizma u ukupnom gospodarstvu s obzirom na to da značajan broj ljudi koji ostvaruje prihode od turizma nije formalno zaposlen.
To je posljedica strukture smještajnih kapaciteta u kojoj dominira privatni smještaj (apartmani i drugi oblici kratkoročnog turističkog najma), koji čini gotovo 60 posto turističke ponude. S druge strane, hoteli, koji čine najveći generator zapošljavanja, čine samo 16 posto ukupne ponude smještaja, ističe T-portal.
T-portal također dodaje kako Hrvatska ima jedan minus u odnosu na druge europske zemlje kada se govori o oporavku od korona-krize, a to je da turizam gotovo u potpunosti ovisi o inozemnoj potražnji, dok, primjerice, u Francuskoj ili Italiji strani gosti čine manje od polovice ukupnih gostiju. Inozemna potražnja će se, naime, u aktualnoj krizi puno sporije oporavljati od domaće.
Očekuje nas manjak u turizmu od čak 3,2 milijarde eura?
Kada je riječ o međunarodnom turističkom prometu, Svjetska turistička organizacija (UNWTO) očekuje da će zbog pandemije koronavirusa broj putovanja pasti od 20 do 30 posto u odnosu na rekordnu 2019.
Takav dramatičan pad dovest će do smanjenja međunarodnih prihoda od turizma za 300 do 450 milijardi američkih dolara.
Ako te brojke preslikamo na Hrvatsku, koja je lani od stranih turista ostvarila 10,5 milijardi eura prihoda, u ovoj godini možemo očekivati manjak od 2,1 do 3,2 milijarde eura.
Što će se ove godine dogoditi s hrvatskim BDP-om? Već je sada turizam, kao i ostale gospodarske grane, pogođen krizom, a ako ona još potraje, ova turistička sezona mogla bi biti potpuno uništena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
