Hrvatska je prva u Europi uvela upravljanje otpadom hrane u hotelima!

Foto: Getty images

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) koja u Hrvatskoj ima podružnicu WWF Adria, nedavno je u suradnji s konzultantskom udrugom Gastronomadi pokrenuo inicijativu tzv. food waste managementa (upravljanja otpadom hrane) u hotelima. Projekt je prije godinu dana započeo u tri hotela: Esplanade u Zagrebu i Jezero na Plitvičkim jezerima. Praktičnim savjetima o tome kako promijeniti sustav naručivanja, skladištenja, pripreme i serviranja hrane, ti hoteli smanjili su otpad od 10 do 20 posto. S jedne strane smanjili su svoj ekološki otisak, a s druge ostvarili značajne godišnje uštede, piše lider.hr

– U hotelima se, primjerice, losos do sada najčešće servirao na plati na kojoj su šnite lososa poredane jedna preko druge, kao jedna velika šnita. Gost bi zagrabio količinu koja bi mu stala na žlicu, ne razmišljajući o tome koliko će zaista pojesti. Kad bi se taj isti losos servirao u malim keramičkim posudama, ne bi bilo pretrpavanja. Isto tako, za doručkom obično na tanjur stavite barem jedno pecivo više nego što ćete pojesti. Postoje aparati iz kojih izlaze peciva s 20 do 30 sekundi vremenskog odmaka, što je dovoljno da se gostu upali svijest o tome treba li mu još jedno – naveo je primjere uštede Robert Ripli, predsjednik Gastronomada.

Valja istaknuti da je ovaj konzultantski projekt, namijenjen hotelima, prvi takav u Europi, rade ga jedino još Amerikanci, međutim po nešto drukčijim principima, s obzirom na specifičnosti tržišta. Kako je objasnio Fabijan Hrvatin Peronja, voditelj projekta WWF Adrije, u SAD-u se glavnina projekta vrti oko doniranja hrane, za što u Hrvatskoj ne postoji zakonska mogućnost te je istaknuo da na Vladu treba izvršiti dodatni pritisak, kako bi se takva mogućnost uvela i na naše tržište.

 

*Prema podacima WWF-a, u Hrvatskoj godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 80 milijuna tona, dok na svjetskoj razini ta brojka iznosi 1,33 miljarde tona odnosno čak jedna trećina ukupno proizvedene hrane.

Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog ‘nepravilnog’ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta smeća te svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan koji okolišu šteti više od ugljičnog dioksida. Bacanje hrane predstavlja i velik socijalan problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu. Dok brojimo oko 850 milijuna pretilih ljudi, čak 815 milijuna ljudi nema dovoljno hrane.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje

 

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/lider.hr