U posljednjih pet generacija predškolaca čak 15.881 dijete u Hrvatskoj nije cijepljeno protiv ospica, rubele i zaušnjaka, rečeno je na jučerašnjem skupu o cijepljenju održanom u Hrvatskom liječničkom zboru u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i stručnih liječničkih društava, prema navodima Večernjeg lista.
Taj podatak iznio je dr. Bernard Kaić iz HZJZ-a rekavši kako spomenuti broj necijepljene djece od 2012. do 2017. godine znači da protiv ospica, rubele i zaušnjaka u nas nije cijepljeno oko osam posto predškolske djece.
“Ako se trend necijepljenja ne promijeni, imat ćemo epidemiju”
– Ako se trend ne promijeni, imat ćemo epidemiju i ospica i hripavca i zapravo se malo čudim što je još uvijek nemamo. Ovo je jako zabrinjavajuće jer županije s malim cjepnim obuhvatom imaju veliki apsolutni broj djece osjetljive na ospice i taj postotak dovoljno je velik za izbijanje epidemije – rekao je dr. Kaić.
Županije u kojima je najviše necijepljene djece su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, a kad je u pitanju cijepljenje protiv ospica, najdramatičniji podatak stigao je iz Dubrovnika. U Dubrovniku je, prema predstavljenim podacima, protiv te zarazne bolesti lani cijepljeno samo 40,8 posto djece, a u cijeloj toj županiji isto cjepivo primilo je 55,8 posto djece te je njih 6340 necijepljeno. Unazad dvije godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiju bilo je cijepljeno 78 posto djece i tada se upozoravalo na opasnosti pada procijepljenosti, što se i dogodilo te je lani zabilježen spomenuti rekordno nizak cjepni obuhvat. Trend je evidentno nastavljen, a upravo u toj županiji pad je, kako je rekao dr. Kaić, puno strmiji nego u drugim županijama. U Splitsko-dalmatinskoj županiji pad procijepljenosti zaustavljen je prošle godine pa je cjepni obuhvat, odnosno broj djece koja su primila ovo cjepivo bio 78 posto. U Rijeci je to 80 posto, a u Osijeku je 87 posto djece lani cijepljeno protiv ospica, rubele i zaušnjaka.
Sve manje djece se cijepi
Upravo je to cjepivo, podsjetimo, primjer najvećeg pada procijepljenosti u Hrvatskoj već godinama, posebice posljednjih pet-šest godina. Roditelji kojih sve veći broj odbija svoju djecu cijepiti tim cjepivom javno govore o njegovim posljedicama, na što struka odgovara da tu ne postoji povezanost.
Općenito je s jačanjem antivakcinalne kampanje raslo nepovjerenje u prevenciju bolesti cijepljenjem pa tako već godinama pada broj cijepljene djece. Nije to hrvatska osobitost, isto se događa i u drugim zemljama koje pak bilježe i epidemije ospica te smrtne slučajeve. Kako se moglo čuti jučer u Liječničkom zboru, pad procijepljenosti, osim protiv ospica, lani je kod nas nastavljen i protiv difterije, tetanusa i hripavca, rekao je dr. Kaić najavivši na istom događanju kako je u Ministarstvo zdravstva upućen prijedlog da se u program cijepljenja od iduće godine uvede i cjepivo protiv pneumokoka.
Također je naveo i izmjene preporuka za cijepljenje zdravstvenih radnika pa će se tako protiv hripavca, difterije i tetanusa cijepiti oni koji rade na novorođenačkim odjelima, a protiv ospica i vodenih kozica seronegativne zdravstvene radnike zaposlene na dojenačkim, infektološkim i hematološkim odjelima.
