Iz Hrvatske stranke prava reagirali su na jučerašnju sjednicu Sabora gdje se na dnevnom redu našao Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu kojeg je predstavio ministar branitelja Predrag Matić, kazavši kako je takav prijedlog Zakona napad na Domovinski rat i da samo deklarativno štiti žrtvu, da njegovim donošenjem Zakon prešućuje tko je bio agresor, prešućuje neprijateljske logore i zatvore, ne navodi i ne imenuje tko je to bio neprijatelj niti navodi gdje su područja logora i zatvora u kojima su izvršeni ratni zločini seksualnog nasilja.
Zakon za posljedicu neće imati, kako to objašnjava Matić, promociju istine, reparaciju i garanciju neponavljanja zločina jer upravo nazivom Zakona kao i njegovim odredbama onemogućava promociju istine i ne navodi tko je vršio ratni zločin silovanja kao pripadnik neprijateljske vojske, stoji u priopćenju Povjerenstva za branitelje HSP-a koje potpisuje Mirko Čondić.
Upozorili smo Matića, da mijenja Zakon i naziv Zakona jer isti zbog niza spornih odredbi nije i ne može biti zakon kojima se želi osigurati reparacija niti zaštititi žrtve seksualnog zločina, navodi u priopćenju Povjerenstva za branitelje HSP-a Mirko Čondić.
Zakonom sredstva za repraraciju nisu osigurana, pa se žrtvu dovodi da traži prava koja ovim zakonom nisu osigurana. Sredstva nisu osigurana niti postoje veteranski centri – stoga tvrdimo da Zakon u ovom obliku samo deklarativno štiti žrtvu. Ova zakon od žrve čini ponovo žrtvu.
HSP traži da se mijenja naslov “zakon” i da glasi: Zakon o pravima žrtava ratnog zločina seksualnog nasilja počinjenih za vrijeme agresije Srbije na Hravtsku u razdoblju od 5 kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. na području Hrvatske i za vrijeme zatočeništva na području izvan Hrvatske u neprijateljskim logorima i zatvorima koji su bili ustanovljeni u Srbiji i BiH.
Zakon se ne može svati Zakon o žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu jer Domovinski rat je odgovor na agresiju stoga je ovakav naziv neprihvatljiv. Silovanja kao zločin bio je potican od strane agresora za vrijeme Domovinskog rata, provođen planski i na području Hrvatske i na području izvan Hrvatske u logorima i zatovima u kojima su mnogi bili izloženi torturama tog zločina, navode u HSP-u.
Ponavljamo da je žrtvama osim osigurane reparacije važno i da je počinitelj zločina kažnjen, navode iz HSP-a te dodaju da jedino u Hrvatskoj počinitelj zločina može raditi u državnim institucijama.
“Ovaj zakon ne daje garanciju žrtvama da će ostvarenje prava na novčanu reparaciju biti realizirano jer se ostvarenje tog prava tek osigurava u trenutku kad to bude moguće, s druge strane žrtve koje gledaju počinitelje kako se slobodno šeću- nisu zaštićene žrtve”, zaključuju u HSP-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
