“Hrvatskoj javnosti putem medija učestalo se prezentiraju podaci o kontinuiranom praćenju rada svakog liječnika u zdravstvenom sustavu RH. Međutim, u pravilu se analiza podataka radi nepotpuno, neobjektivno i time nevjerodostojno stvarajući iskrivljenu sliku o stvarnom radu liječnika koji se i na taj način pokušava obezvrijediti”, istaknuli su u svom priopćenju iz HUBOL-a.
“Najnovijom takvom parcijalnom analizom procjenjivan je rad kardiologa i neurologa koristeći kriterij broja prvih ambulantnih pregleda po pojedinom liječniku u hrvatskim bolnicama, čime se ponovo u analizu uzeo samo jedan segment posla liječnika u bolnici, a sve ostalo (ne)namjerno zanemarilo”, upozorili su dodavši: “Naime, posao bolničkog specijaliste nisu samo prvi i kontrolni ambulantni pregledi, što smo već više puta isticali. Posao bolničkog specijaliste uz to uključuje rad u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu i ostalim hitnim ambulantama, dežurstva, konzilijarne preglede, izvođenje brojnih dijagnostičkih pretraga, izvođenje različitih vrlo kompliciranih terapijskih zahvata i slično. Posebno se uporno ignorira rad na različitim bolničkim odjelima gdje se liječe najkompliciraniji i najteži bolesnici koji zahtijevaju 24-satni kontinuirani nadzor i skrb liječnika”.
Istaknulu su kako ovakvom procjenom učinkovitosti kroz sagledavanje samo jednog segmenta posla bolničkog liječnika ponovo se stječe krivi dojam o količini posla koju liječnik obavi na svom radnom mjestu i javnosti imputira mišljenje o tome kako liječnik koji ne pregleda dovoljan broj bolesnika u ambulanti neradnik.
“I ne samo to. Uporno se i potpuno ignorira i podcjenjuje kvaliteta rada. Kroz sve dosadašnje slične analize stječe se dojam da je jedino bitno pregledati što veći broj bolesnika u što kraćem vremenskom intervalu, pri čemu se zanemaruje važnost kvalitete izvođenja te sigurnosti bolesnika prilikom dijagnostičko-terapijskih postupaka, a upravo je to za pojedinog korisnika najvažnije”, ustvrdili su te dodali kako za potpunu procjenu kvalitete rada liječnika potrebno je uzeti u obzir sve aspekte rada bolničkih liječnika i vremensko-kadrovske normative za pojedine dijagnostičke i terapijske postupke.
“Tek tada se može objektivno procijeniti rad svakog pojedinca u zdravstvenom sustavu. U protivnom se stvara pogrešna i neobjektivna slika o liječnicima i zdravstvenom sustavu u cjelini. U vjeri da to nije cilj zdravstvene administracije, pozivamo Ministarstvo zdravlja RH da u javnost ne izlazi s necjelovitim, parcijalnim podacima jer na taj način dovode u zabludu i moguće obmanjuju hrvatsku javnost”, zaključili su iz HUBOL-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
