Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) zatražila je u utorak očitovanje Državnog odvjetništva, Vrhovnog i Ustavnog suda na, kako navode, pokušaj ministra zdravstva Milana Kujundžića da neustavno utječe na sudove, vezano uz tužbe protiv bolnica za krivo obračunate prekovremene sate liječnicima.
Pozivajući se na tekst objavljen na portalu Telegram, HUBOL u otvorenom pismu koje je uputio i ministarstvima zdravstva i pravosuđa, ističe da se iz njega iščitava pokušaj Kujundžića da utječe na ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića kako bi on izvan ustavnih ovlasti izvršio pritisak na sudbenu vlast.
Drže kako bi bilo kakav utjecaj ministra pravosuđa na sudsku praksu bio u potpunosti neprimjeren, a osim toga i opasan neustavni presedan uplitanja izvršne u sudbenu vlast čime bi bile narušene osnovne ustavne odrednice Republike Hrvatske.
Stoga od mjerodavnih institucija zahtijevaju žurna očitovanja i provedbu svih potrebnih mjere kako bi se takva neustavna praksa u budućnosti spriječila.
U navedenom tekstu, objavljenom na portalu Telegram 28. siječnja, prenose se dijelovi dopisa koji je ministar zdravstva uputio ministru pravosuđa, a čiju autentičnost su oba ministra potvrdila svojim nastupima u medijima, ističe HUBOL.
“Dopis je na neki način reakcija ministra zdravstva na 30-ak pravomoćnih presuda u korist liječnika, koji su tužili bolnice za krivo obračunate prekovremene sate, a s tim velikim problemom HUBOL je nedavno upoznao javnost. Iz teksta se iščitava pokušaj utjecaja na ministra pravosuđa kako bi izvan ustavnih ovlasti izvršio pritisak na sudbenu vlast”.
U tom dopisu, koje je ekskluzivno prenio Telegram, ministar zdravstva ”želi ukazati na različitu praksu županijskih sudova koji na temelju istih činjeničnih okolnosti donose potpuno oprečne sudske presude te zauzimaju različita pravna shvaćanja na isto materijalno-pravno pitanje”. Zbog toga želi “ukazati na neophodnost ujednačavanja sudske prakse”, jer “zauzimanjem pravnog stajališta pojedinih sudova dolazi do ozbiljnog proširivanja i povećanja materijalnih prava radnika koja nisu kao takva ugovorena Kolektivnim ugovorom, što u konačnici dovodi do bitnog povećanja financijskih sredstva za provedbu tih odredbi”.
Kujundžić također navodi kako “različita tumačenja drugostupanjskih sudova dovode do pravne nesigurnosti te potencijalno velikog financijskog tereta za zdravstveni sustav”.
U HUBOL-u drže da su postupcima iz objavljenog teksta u određenoj mjeri nepovratno kontaminirani sudski procesi koji su tijeku ili se tek spremaju, stoga će HUBOL s posebnom pozornošću pratiti njihove ishode na pojedinim sudovima kako bi se cijela hrvatska javnost uvjerila da doista nije došlo do protuustavnog i protuzakonitog utjecaja na neovisnost sudstva.
Slažu se da je potrebno usuglašavanje sudske prakse, ali na način da se neovisnost sudbene vlasti očituje donošenjem odluka na osnovi činjenica i dokaza iznesenih u sudskim postupcima, a ne zbog neustavnog pritiska izvršne na sudbenu vlast.
Naglašavaju i kako je, prema podacima kojima raspolažu, u potpunosti krivo kalibriran centralni obračun plaća tzv. COP, zbog čega se ne radi samo o krivom obračunu prekovremenih sati nego i o krivom izračunu osnovne plaće sukladno člancima 47. i 51. važećeg Kolektivnog ugovora!
Ministarstvo zdravstva odbacilo je u ponedjeljak optužbe da je dopis upućen Ministarstvu pravosuđa predstavljao pritisak na pravosuđe, ustvrdivši da je samo zatražilo mišljenje o složenoj problematici provedbe kolektivnog ugovora oko isplate prekovremenih sati u sustavu zdravstva.
Odgovarajući na tvrdnje o navodnom pokušaju utjecaja na sudsku vlast u vezi pitanja isplate razlike plaće za prekovremeni rad u zdravstvu, Ministarstvo zdravstva u priopćenju navodi kako problem provedbe kolektivnog ugovora oko isplate prekovremenih sati u sustavu zdravstva traje od 2013. godine.
