Iljkić: prava treba zaštititi, makar se radilo i o većinskom hrvatskom narodu, koji je u Vukovaru prošao jako loše

Centar za mirovne studije organizirao je na Krku dvodnevnu ‘deliberativnu raspravu’ na temu – da li ostvarivanje prava manjina osnažuje integraciju ili izaziva sukob i podjelu, s naglaskom na dvopismenost, a današnja plenarna rasprava uglavnom je bila o pitanju dvojezičnosti u Vukovaru.

Metoda ‘deliberativne demokracije’ uključuje građane birane slučajnim uzorkom u rasprave o važnim političkim pitanjima. Građani dobivaju stručne informacije o pitanju o kojem se raspravlja te političke poglede svih zainteresiranih strana, navode iz Centra za mirovne studije.

Na skupu je sudjelovalo 20-tak hrvatskih građana izabranih slučajnim uzorkom.

Oni su tijekom rasprave postavljali pitanja Ljubomiru Mikiću iz vukovarskog Centra za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć, Vladi Iljkiću iz Stožera za zaštitu hrvatskog Vukovara, Miloradu Pupovcu, saborskom zastupniku i predsjedniku Srpskog narodnog vijeća (SNV), Aneti Lalić, voditeljici odjela kulture u SNV-u, Snježani Vasiljević, profesorici sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, saborskom zastupniku SDP-a i predsjedniku saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđi Grbinu i povjesničaru Hrvoju Klasniću sa zagrebačko Filozofskog fakulteta.

Sudionici rasprave iznosili su različita mišljenja, među kojima da je pitanje uvođenja dvojezičnosti isključivo političko pitanje, da se dignitet Vukovara ne brani pločama nego zapošljavanjem i kažnjavanjem zločina, te da je pitanje jezika pitanje političkog identiteta.

Pupovac je ustvrdio da kampanja protiv postavljanja dvojezičnih ploča nije vođena od Vukovaraca nego od određenih snaga iz Hrvatske.

Iljkić je, međutim, naglasio da su u Vukovaru porušena i temeljna ljudska prava stradalih Hrvata. Ocijenio je kako je riječ o sukobu stradalnika Domovinskog rata i hrvatske Vlade, koja nije smogla snage rješavati probleme stradalog Vukovara.

Peđa Grbin nakon rasprave izjavio je Hini kako je postavljenje dvojezičnih ploča u Vukovaru obveza koja proizlazi iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te iz pristupnih pregovora s EU, jer je obveza dosljednog provođenja i poštivanja tog zakona ugrađena u pristupni ugovor kojeg je Hrvatska potpisala s EU, a izglasali ga hrvatski građani na referendumu, nakon čega ga je Sabor ratificirao dvotrećinskom većinom.

Dakle, mi to moramo poštivati kada se za to ispune uvjeti, rekao je Grbin.

Dodao je kako je popis stanovništva pokazao da na jednom području živi više od 33 posto stanovnika određene nacionalnosti, koji se služe određenim jezikom i pismom, te da je nakon toga država, kao odgovorno tijelo i netko tko želi provoditi zakone koje donosi, te zakone morala i provesti.

Zakon će se nastaviti provoditi, rekao je Grbin.

Milorad Pupovac kazao je kako je rasprava pokazala da su hrvatsko-srpski odnosi, kada su posrijedi međuetnički odnosi, još uvjek ključno, najopterećenije pitanje, koje traži mnogo odgovora te da je ono opterećeno mogućnostima političke manipulacije.

Što se tiče ćirilice, to pitanje nažalost, koje je regulirano zakonom, nije dobilo priliku ni za kakvu ozbiljniju odgovornu političku raspravu, rekao je Pupovac. Dodao je da je ćirilica historijska stvar i da oko toga ne bi trebalo biti nikakve politizacije, ali da se ono politiziralo u sukobu vlasti i opozicije, između braniteljskih udruga i vlasti, i da se otelo kontroli.

Po njegovu mišljenju takvim odnosom prema ćirilici širi se osjećaj nelagode i straha među pripadnicima srpske zajednice.

Rješenje je u tome da poštujemo zakon i u tome da vidimo kako poštivati zakon, a da pri tome ne povrijedimo osjećaje ljudi, rekao je Pupovac.

Iljkić je vezano za problem dvojezičnosti u Vukovaru rekao kako se to pitanje ne može svesti pod jedan nazivnik koji bi obuhvatio sve. Kada su u pitanju prava nacionalnih manjina jasno je da se radi o pravnom, moralnom, etičkom i svakom drugom pitanju, dodao je.

No, naglasio je Iljkić, temeljna, individualna ljudska prava nemaju nacionalni predznak, te nekome kome je pravo narušeno, nema veze koje je nacionalnosti.

Također je istaknuo kako ta temeljna “prava treba zaštititi, makar se radilo i o većinskom (hrvatskom) narodu, koji je u Vukovaru prošao jako loše, gdje im nisu priznata ni silovanja, ni logori, ni obeštećenja, niti su pronađeni nestali”.

“Ne možemo sve svesti pod jedan znak ugroženosti određene manjine”, zaključio je Iljkić.

Podsjetio je kako, primjerice, pitanje zapošljavanja, o kojemu je bilo riječi na skupu, nije vezano isključivo za srpsku nacionalnu manjinu, nego da u Hrvatskoj onaj tko ima političkog pokrovitelja, vezu ili moćnika nađe posao bez obzira koje je nacionalnosti.

Dvodnevna ‘deliberativna rasprava’ koju ovog vikenda u hotelu Koral na Krku organizira Centar za mirovne studije, provedena je u sklopu projekta „Neka se i glas građana čuje“. Projekt je sufinancirala EU u sklopu Europskog socijalnog fonda „Ulaganje u budućnost“.