Indeks klijentelizma u medijima: Kvaliteta medija je na izrazito niskoj razini, izgledom vrlo nalik na medije iz razdoblja socijalizma

Treće mjerenje Indeksa klijentelizma u medijima (MCI) predstavljeno je u petak, 15. prosinca 2017. godine na konferenciji pod nazivom „Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti“ u Sheraton Zagreb Hotelu u Zagrebu, istodobno kao i u pet drugih zemalja jugoistočne Europe pokrivenih ovim istraživanjem – u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Rumunjskoj.

Rezultate je predstavio Munir Podumljak, izvršni direktor Partnerstva za društveni razvoj, te je istaknuo kako se mediji nisu spremni suočiti s vlastitim zlom. Situacija je, kaže, postala nemoguća.
„Rezultati su jako loši, iako je dobra vijest da je Hrvatska najbolja. U svim zemljama, osim u Srbiji, trend indeksa je negativan, što znači da su rezultati iz godine u godinu sve lošiji. Očekivali smo promjene, a stanje je sve negativnije. U BiH stalna politička kriza onemogućuje primjenu propisa. U Rumunjskoj gotovo svi jači političari imaju svoj medij u vlasništvu i on, uglavnom se radi o televizijama, snima samo njih. Primjetan je i trend pojavljivanja bivših obavještajaca kao vlasnika medija“, upozorava Podumljak.

U svim zemljama gorući problemi su netransparentnost donošenja medijskih politika i zakona, ulazak osoba povezanih s organiziranim kriminalom u vlasništvo nad medijima, netransparentno vlasništvo i postojanje neregistriranih vlasničkih ugovora u medijima. Problematičan je i netransparentan utjecaj oglašivačkih agencija, osobito u digitalnom marketingu, gušenje pluralizma medija i ukidanje državnih potpora, te njihovo preusmjeravanje na partikularne lokalne uprave (slučaj Grad Zagreb).

„U Hrvatskoj smo detektirali nekadašnje pripadnike zločinačke organizacije u pojedine radijske i lokalne TV postaje i ne trude se prikriti to vlasništvo – primjer sin Zorana Pripuza, Lucijan. Morali bi takve situacije spriječiti. U skoro svim ključnim medijima, osobito nacionalnim televizijama, postoje skriveni vlasnički ugovori i to je posao za USKOK, jer su oni zabranjeni. Slična pojava postoji i kod radijskih postaja. Primjer takvog ponašanja je Miroslav Kutle, koji kontrolira još uvijek pojedine medije i ostvaruje državne potpore. HRT se, s druge strane, već dugo tretira kao politički plijen izbornog pobjednika, a internetski portali potpuno su neregulirani i predstavljaju novu moć na tržištu“, ističe izvršni direktor
Partnerstva za društveni razvoj.

Konferenciju je otvorio Kristian Turkalj, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i predsjednik Savjeta za sprječavanje korupcije, koji je istaknuo kako se na Savjetu već raspravljalo o problemu vlasničke strukture u medijima.

„Danas govorimo o četvrtoj vlasti, o medijima koji mogu značajno doprinijeti samoj demokratizaciji društva i borbi protiv korupcije. Javni mediji imaju odgovornost promovirati javne interese i bitno je da budu objektivni i nepristrani. Što se tiče privatnih medija građani imaju pravo znati tko je vlasnik pojedinog medija kako bi mogli znati i koje interese zastupaju. Na idućoj sjednici Savjeta raspravljat ćemo o rezultatima ovog mjerenja klijentelizma“, naglasio je Turkalj.

Marica Mikec, pomoćnica ministrice kulture, naglasila je kako postoji zakonska obveza medija dostave podataka o vlasničkoj strukturi medija prema Hrvatskoj gospodarskoj komori za tiskane medije i Agenciji za elektroničke medije za elektroničke medije.

„Zabranjeno je prikrivanje vlasničke strukture medija. Ministarstvo kulture u 2018. planira niz zakonskih prijedloga koji se odnose na medije. Godinu će sigurno obilježiti promjena kompletnog zakonskog okvira za medije, uključujuči i medijsku strategiju“, najavila je pomoćnica ministrice kulture.
Anamarija Musa, Povjerenica za informiranje RH, istaknula je važnost medija za razvoj društva i otkrivanje istine i korupcije. Bez medija ne funkcionira niti jedan demokratski sustav, kao niti pravo na pristup informacijama.

Novinar HRT-a Nikola Kristić, naglasio je da govori ne samo kao novinar nego i s pozicije bivšeg predsjednika hrvatskog Transparency Internationala, i osobito je upozorio na problem teškog funkcioniranja lokalnih medija.
„Medijska regulacija je mrtvo slovo na papiru. Zakoni nisu dobri, ne provode se i kao da ih nema. Osobito lokalni mediji uglavnom su u privatnom vlasništvu. Vlasnici su postali, formalni ili stvarni, vlasnici tiskara i primjerice autoservisa što govori o smjeru u kojem se lokalni mediji kreću. U njima nema ništa protiv aktualnih gradonačelnika i načelnika. Promjenom vlasničkih struktura nije se promijenilo ništa. Lokalni mediji su postali obavještajni glas onih koji te medije financiraju. Bez donacija lokalnih vlasti za
informiranje i promidžbu oni ne mogu preživjeti. Nema pluralnog pristupa, istraživačkog novinarstva, kritičkih napisa, niti tema koje ne odgovaraju vlasnicima i lokalnim financijskim lobijima i za bavljenje novinarstvom nema nikakvih uvjeta. Kvaliteta medija je na izrazito niskoj razini, izgledom vrlo nalik na medije iz razdoblja socijalizma. Radi se o bezočnom klijentelizmu, cenzuri i korupciji i dezinformiranju, a novinari su svedeni na društveno-političke radnike“, zaključio je Kristić.

Indeks klijentelizma u medijima mjeri na temelju empirijskih podataka politički utjecaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, kao i uvjete u kojima novinari i novinarke rade u zemljama jugoistočne Europe. Indeksom su pokrivena sva ključna pitanja kojima se bave smjernice za razvoj slobode medija Europske komisije i drugih postojećih indeksa koji mjere medijske slobode (Freedom House, Reporters Without Borders…), no na nešto drugačiji način.

Mjerenje Indeksa klijentelizma u medijima provedeno je u šest zemalja Jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Rumunjska) u okviru projekta „Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE“, financiranog iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinanciranog od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Podaci se odnose na 2016. godinu. Nositelj projekta je udruga Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a konzorcij od 8 partnerskih organizacija čine Expert Forum iz Rumunjske, BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine, Institut za javnu politiku iz Crne Gore, Public iz Makedonije, Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije.