Iz HUP-a kažu da je pad godišnje stope inflacije u skladu s očekivanjima znatnog pojeftinjenja naftnih derivata te manjeg porasta cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama
Godišnja stopa inflacije u prosincu je s rekordnih 13,5 posto u studenom pala na 13,1 posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2022. u odnosu na studeni 2022. u prosjeku su bile niže 0,3 posto, a u godišnjem su prosjeku više 10,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini najviše su porasle cijene u skupini hrana i bezalkoholna pića (19 posto). Slijede restorani i hoteli 17,1 posto, pokućstvo, oprema za kuću 16,1 posto, stanovanje, voda, električna energija i plin 16 posto, odjeća i obuća 12,1 posto… Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija – 0,9 posto. Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama hrana (+4,93 posto) i energija (+2,7 posto), prenosi Večernji list.
Analitičari RBA kažu da je zaustavljen trend ubrzavanja godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, koji je trajao od srpnja 2021. No prevelikog razloga za optimizam još nema. Povišene, odnosno dvoznamenkaste razine inflacije zadržat će se i u prvim mjesecima 2023. Potom će se stopa lagano kretati prema nižim razinama. Međutim, znatan dio inflatornih pritisaka zadržat će se tijekom cijele 2023., kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od više od 7,5 posto, tvrde analitičari RBA.
Temeljna mjera inflacije istodobno pokazuje njezin rast na 9,7 posto
Iz HUP-a kažu da je pad godišnje stope inflacije u skladu s očekivanjima znatnog pojeftinjenja naftnih derivata te manjeg porasta cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama.
– Rast cijena usluga u osnovi odražava nedovršen oporavak agregatne potražnje po jenjavanju pandemije, manjak radne snage i odgođenu prilagodbu lanjskim poskupljenjima inputa. Isključimo li volatilne cijene hrane i energenata, temeljna mjera inflacije istodobno pokazuje njezin rast na 9,7 posto (godišnje) s 8,9 posto u studenom, što upućuje na to da će inflacija u dogledno vrijeme ostati na visokim jednoznamenkastim razinama – tvrde iz HUP-a. I oni u 2023. očekuju nižu mjesečnu dinamiku inflacije u skladu s padom agregatne potražnje, stabilizacijom cijena energenata, normalizacijom lanaca nabave te određenim padom cijena prehrambenih sirovina.
– I dalje će biti prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutačno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU. Unatoč državnim subvencijama, cijene električne energije i dalje su oko četiri puta iznad razina prije 2021., što je simptomatično za još duboku, dugotrajnu energetsku krizu. Naime, već ovog ljeta počinje nova utrka članica EU u punjenju skladišta plina pa EK treba osigurati nove mehanizme za stabilizaciju cijena energenata. Da je predloženi cjenovni limit bio na snazi prošlog ljeta, EU vjerojatno ne bi osigurao dovoljne količine plina ni onima koji mogu platiti po cijenama iznad cjenovnog limita – priopćili su iz HUP-a.
