Ploču, koju je na zgradi dječjeg vrtića u Jasenovcu postavila udruga HOS-a, a na kojoj je uz imena poginulih HOS-ovaca u Domovinskom ratu i pozdrav “Za dom spremni”, Inicijativa mladih za ljudska prava je prelijepila svojim pismom članovima HOS-a.
Tko je Mario Mažić, koji je tražio da se zabrani pjesma ‘Lijepa li si’?
“Budući da Vlada g. Andreja Plenkovića nije do danas poduzela nikakve značajne radnje i nije pokazala niti minimum političke hrabrosti u zaštiti vrijednosti temeljnih načela Republike Hrvatske, Inicijativa je ploču, ne oštetivši je, prekrila pismom članovima udruga koje su ju postavile”, navodi se u priopćenju Inicijative mladih.
U pismu članovima jasenovačke i zagrebačke udruge HOS-a, koje su postavile tu ploču 5. studenog, Inicijativa ističe da su HOS-ovci “isticanjem simbola mržnje stali protiv temeljnih postulata hrvatske države, a poginule suborce instrumentalizirali za promociju nastojanja suprotnih ustavnim načelima”.
Programski je direktor i osnivač Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska (YIHR) Mario Mažić. Inicijativu je pokrenuo u Hrvatskoj 2008. godine u koordinaciji s regionalnom mrežom YIHR. Trenutačno rukovodi programima organizacije u suradnji s voditeljima programa.
Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska otvoreno se također pridružila SDP-ovoj kampanji “Hrvatska može bolje” za rušenje aktualne Vlade, porukama sličnim kao i brojne udruge kojima je SDP dijelio milijarde, a koje ovih dana zatrpavaju medijski prostor vikom, prosvjedima, transparentima uz objave na društvenim mrežama.
Mažićeva percepcija svijeta oko njega može se vidjeti u razmišljanju o oslobodilačkim vojno-redarstvenim akcijama Domovinskog rata Bljesak i Oluja.
Za Novosti je o Bljesku i Oluji rekao kako “nazivati akcije u kojima je ubijeno više desetaka ili stotina civila “veličanstvenima”, naprosto je nepristojno”. “Hrvatska je imala pravo provesti vojne akcije kako bi vratila svoj teritorij, naročito nakon propasti Plana Z4, ali nitko nema pravo ubijati i protjerivati civile. A čini mi se da s time često imaju problema i Hrvati i Srbi. No, mi kao društvo imamo obvezu priznati počinjene zločine, za njih se ispričati i odgovorne procesuirati. To nije lako, ali je potrebno. Jer, jednostrana obilježavanja vojnih akcija samo izazivaju turbulencije”, rekao je.
“U regiji je još prisutno iznimno jako identificiranje s počiniteljima zločina, tzv. ratnim herojima, a u velikoj mjeri nedostaje empatija prema žrtvama. Kada govorimo o “Oluji”, žrtve je protjerala hrvatska vlast, a kasnije ih je vrlo ružno iskoristila srbijanska vlast. One koji su preživjeli zločine što ih je hrvatska strana počinila u “Bljesku”, srbijanska je vlast tretirala kao izdajice koje su se predale, pa je obilježavanje njihove patnje vrlo teško, ali i iznimno važno. Društvo se mora fokusirati na suosjećanje prema žrtvama i osudu zločinaca, a to je nemoguće sve dok se zločince glorificira”, istaknuo je.
O Mažiću smo više napisali OVDJE.
Inicijativa mladih za ljudska prava korisnica je Institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga 2016.-2018., a financijski ju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.
Riječ je o hrvatskoj javnoj instituciji preko koje brojne nevladine udruge, kao i Platforma 112 opterećuju državni proračun, a ove godine, nakon što im je iznos smanjen za 20 milijuna kuna, odmah su predsjednica Željka Leljak Gracin i drugi članovi iz reda civilnog društva najavili svoje ostavke.
