Nacionalna zaklada vodeća je javna institucija za suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, navode na svojim službenim stranicama.
Na 16. sjednici, 22. travnja 2016., hrvatska Vlada donijela je Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu.
Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva iznos je smanjen s 14,21 posto lutrijskih sredstava, koliko je dobijala lani, na 6,88 posto. Time raspolaže za oko 20 milijuna kuna manje nego prošle godine.
Predsjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva Željka Leljak Gracin i nekoliko članova iz redova civilnoga društva priopćili su kako daju ostavke jer je Vlada, smatraju, obezvrijedila svoje savjetodavno tijelo kada je u petak na telefonskoj sjednici usvojila Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. Uz predsjednicu, navodi se, ostavke su dali i članovi iz redova civilnoga društva: Jany Hansal, Mirela Travar, Cvijeta Senta, Igor Roginek i Katarina Pavić, koji pozivaju i ostale članove Savjeta da učine isto.
Donošenje uredbe najavio je prije dva tjedna na HRT-u zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Ante Babić.
Tada je zamjenik ministrice naveo da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva imati na raspolaganju cca. 17 milijuna kuna u 2016. godini, zajedno s 11,8 milijuna kuna koje nisu potrošene prošle godine. Povećat će se iznosi za socijalnu i humanitarnu djelatnost.
Povodom najavljenog usvajanja Vladine uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću, što je zbog prigovora pojedinih udruga bilo odgođeno, predstavnici četiriju udruga prošli utorak pred Banskim dvorima održali su konferenciju za novinare s koje su apelirali da se zbog dodjeljenih 7 posto sredstava “udrugama na meti javnih napada” ne smanjuje 70 posto sredstava svim ostalim udrugama.
Dr. Željka Markić predsjednica udruge U ime obitelji gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno komentirala je Nacionalnu zakladu i rekla da je ravnateljica Plavša-Matić na toj poziciji već 15 godina, tri mandata po pet godina, od osnutka Zaklade, a zadnjih 10 godina 3 člana upravnog odbora su ista – Boris Hajoš, Vesna Vašiček i Jasmina Božić.
Zaklada nema jasnoću u prioritetima pa tako dodijeli 450 000 kuna udruzi slijepih, a ona isti taj iznos Centru za mirovne studije, pa onda udruzi roditelja s djecom oboljelom od autizma i onda isti iznos dodijeli Documenti, rekla je dr. Markić.
“Davala su se sredstva onim udrugama koje bi osigurale buduće birače za stranke koje su na vlasti. To je suprotno transparentnosti te dokumentima i načelima Europske unije”, istaknula je dr. Markić.
“Godine 2013. Nacionalna zaklada odredila je ad hoc sredstva (45 tisuća kuna) kampanji protiv referenduma o braku i to bez odobrenja upravnog odbora”, podsjetila je dr. Markić, a njena udruga aplicirala je za sredstva i nije ih dobila.
Istog dana kad je dodijelila 4 700 000 kn sredstava nekim udrugama “Platforme 112″ i drugim svjetonazorski bliskim udrugama koje su bile protiv referendumskog izjašnjavanja o braku, o čemu je Narod.hr pisao, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva dodijelila je dodatnih 4,6 milijuna kuna sredstava Norveških fondova gotovo istim organizacijama u sklopu natječaja “Demokratizacija i ljudska prava” i “Podrška inovativnim inicijativama za djecu i mlade u lokalnim zajednicama”.
Iako se na natječaj prijavilo više od 300 zainteresiranih, odabrano je njih 17, među kojima je 10 lijevo-liberalnog karaktera dobilo 3 424 536 kuna.
Nacionalna zaklada akreditirana je od bruxelleskog Ureda za financijske mehanizme za upravljanje sredstvima Norveških fondova za područje civilnog društva u Republici Hrvatskoj (ukupnog iznosa od 1,3 milijuna eura).
Zanimljivo je da je Ured za financijske mehanizme Norveških fondova u natječaju za upravitelja sredstava u Mađarskoj tražio NGO-upravitelja koji je “nezavisan od institucija vlasti (što je temeljni kriterij za civilni sektor)”, piše budapestbeacon.com, dok je u slučaju Hrvatske za istu poziciju izabrao upravitelja – Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva – čiji Upravni odbor bira sama Vlada RH.
Istrazi mađarskog ureda za reviziju žestoko su se protivile neke udruge iz inozemstva, kao i hrvatske udruge CROSOL mreže, većina iz Platforme 112, koje su akciju te mađarske institucije protumačile kao uplitanje države u civilni sektor: Autonomna ženska kuća Zagreb, Autonomni centar ACT Čakovec, B.a.B.e. – Budi aktivna. Budi emancipirana, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Centar za ženske studije, Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda – Cenzura Plus Split, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Humanitarna i mirotvorna organizacija Deša – Dubrovnik, Documenta – Centar za sučavanje s prošlošću, Domine – Split, Domino, Forum za slobodu odgoja, GONG, Inicijativa mladih za ljudska prava, Kuća ljudskih prava, Mirovna grupa mladih Dunav, Mreža mladih Hrvatske, OBRIS – obrana i sigurnost, Savez udruga Klubtura, Srpski demokratski forum, Udruga za razvoj civilnog društva SMART, Volonterski centar Zagreb, Zelena akcija, Zelena Istra.
Prošle je pak godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva dodijelila na svojoj sjednici 28. svibnja 2015. u okviru Tematskog fonda “Demokratizacija i razvoj civilnoga društva 2.0”, oko sedam milijuna i 400 tisuća kuna financijske potpore za 23 platforme udruga koje su se prijavile na poziv (natječaj) Nacionalne zaklade, što su velika financijska sredstva za zemlju koja je duži niz godina u krizi.
Za djelovanje udruga “Platforme 112”, drugih povezanih udruga i njihovih platformi, koje su bile protiv referendumskog izjašnjavanja o braku, odobreno je oko 4 700 000 kuna sredstava.
Primjerice, platforme nazvane “Platforma 112” i “Anifašistička liga Hrvatske” dobile su zajedno 650.000 kuna.
Članovi Upravnog odbora – redom članovi ili bliski SDP-u
Članovi Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koji su jednoglasno odobrili ovu veliku “transakciju” lijevo-liberalnim udrugama su:
Vladimira Ivandić, ravanteljica Uprave za europske integracije i međunarodne financijske odnose Ministarstva financija;
Vedran Horvat, voditelj zagrebačkog ureda Heinrich Böll Stiftunga, njemačke zelene fondacije;
Boris Hajoš, tajnik, Hrvatske udruge za odnose s javnošću i glasnogovornik Ministarstva za europske integracije za vrijeme SDP-ove Vlade 2000.-2003.;
Zdenko Franić iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada i saborski zastupnik SDP-a za od 2008.-2011.;
Jasminka Božić, viša asistentica pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu;
Vesna Vašiček, profesorica na Ekonomskom fakultetu Katedre za računovodstvo i glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija 2000.-2004, za vrijeme SDP-ove Vlade.
Na sjednici nisu sudjelovala tri dodatna člana Upravnog odbora, ali su bili prisutni Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade i Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH (oboje bez prava glasa).
Podsjetimo, 2013. godine proračun Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva financiran iz državnog proračuna i igara na sreću iznosio je 52,7 milijuna kuna od čega je 4,6 milijuna potrošeno na plaće djelatnika, a ostatak su dobile organizacije civilnog društva.
Jedna od njih dobila je 45 tisuća kuna novca poreznih obveznika za kampanju koja se vodila protiv prvog referenduma koji su pokrenuli i omogućili građani iz čega proizlazi da su država i sami građani izravno financirali kampanju protiv sebe.
Građanska inicijativa U ime obitelji zatražila je od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva objašnjenje o kriterijima dodjele financijske podrške organizacijama civilnoga društva i o mogućnosti da novac dodijeli njima kao organizatorima prvog narodnog referenduma, budući da je, ističu, Zaklada dodijelila sredstva kampanji protiv referenduma.
Inicijativa u priopćenju navodi da dosad nije dobila nikakvu stručnu ni financijsku pomoć od Nacionalne zaklade pa je stoga zanima – “po kojim su kriterijima dodjeljivana sredstva za kampanju protiv braka, kolika su sredstva na raspolaganju za jednokratnu podršku ad hoc inicijativama na nacionalnoj razini i kako se Inicijativa može prijaviti za dodjelu ad hoc sredstava, poput onih dodijeljenih kampanji ‘protiv’ referenduma”.
Građanska inicijativa pojašnjenje traži, kako navode, s obzirom na to da je “omogućila prvi referendum na kojem su građani imali priliku reći kako žele urediti društvo te da aktivnosti U ime obitelji ‘unaprjeđuju demokratske institucije društva’”.
Navode kako je na internetskoj stranici Zaklade vidljivo da ju je osnovao Hrvatski sabor 2003. sa svrhom promicanja i razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj. “Da bi to ostvarila, sa svojih 15 zaposlenika u 2012., Zaklada pruža ‘stručnu i financijsku potporu programima koji potiču održivost neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, građanske inicijative, filantropiju, volonterstvo te unaprjeđuju demokratske institucije društva’. Njezinu je upravu imenovala Vlada, a financira se iz sredstava državnoga proračuna”, stajalo je u priopćenju Inicijative u kojem se dodaje i da je Zaklada u 2012. ostvarila ukupne prihode od 56 milijuna kuna, od čega 46 milijuna kuna iz dijela prihoda od igara na sreću.
Na prvoj, konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora Zaklade održanoj 19. studenoga 2003. godine gđa Plavša-Matić imenovana je upraviteljicom Zaklade s četverogodišnjim mandatom. Na istoj sjednici članovi i članice Upravnog odbora imenovali su dr. Katarinu Kruhonju predsjednicom Upravnog odbora, a dr. Mirjanu Krizmanić zamjenicom predsjednice Upravnog odbora.
Gospođa Cvjetana Plavša-Matić na čelu je Zaklade još i danas. Jedna od hrvatskih medijskih sveprisutnih psihologinja dr. Mirjana Krizmanić, zamjenica je predsjednice Upravnoga odbora Nacionalne zaklade u prvome sazivu (2003.-2008.), ujedno poznata i kao jedna od eskponiranijih javnih osoba u kampanji protiv referenduma o braku. Psihologinja i aktivistica Mirjana Krizmanić tvrdila je tada da ‘Prođe li referendum, stavljamo si štrik oko vrata‘. Tvrdila je tako psihologinja Krizmanić za slobodnaevropa.org da “gospođa Željka Markić kani ići na druge manjine”, a nakon referenduma da je rezultat referenduma: “rezultat balkanske Hrvatske koja nije samo balkanska, dakle neinformirana, neobrazovana, divljačka i nepristojna, nego još začinjena vjerom i desničarstvom, naslanja se na desno. Ja zapravo mislim – to ću reći makar će me crkva razapeti – da su ove manjine usput, to njima nije primarno, nego je iza toga jedan aktivni pokušaj da se smanji sekularizacija Hrvatske.”
Tako su prošli petak na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva na kojoj su predstavnici nevladinih organizacija i državne uprave raspravljali o Uredbi o raspodjeli sredstava od igara na sreću u 2016. godini, ocijenili da je realno očekivati da će novi saziv biti popunjen predstavnicima “obiteljskih udruga”, iza kojih se zapravo krije konzervativni svjetonazor Željke Markić i sličnih, navodi forum.tm.
Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja po novom ostaje bez polovice dosadašnjih sredstava, apelirala je na očuvanje sustava koji se gradi još od uspostavljanja Vladina ureda za udruge 1998. godine.
“Nije riječ samo o postotcima, novcu i kome on ide. U podlozi je sustav suradnje koji je filigranski posao na relaciji država-civilno društvo”, rekla je Plavša-Matić. Naglasila je da je zbog pomoći Nacionalne zaklade lani u udrugama zaposlena 601 osoba te da je u njihov rad uključeno 25.000 volontera koji su “odradili” milijun volonterskih sati, što je protuvrijednost od 50 milijuna kuna, daleko više od onoga što su dobili iz Zaklade.
Možda, ali samo za svjetonazorski odabrane.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
