„Ako je BiH država, formalnopravna tvorevina, onda je ona bila agresor na Hrvatsku jer se s njezina teritorija napadala Hrvatska“, kazao je svojevremeno general Slobodan Praljak.
Knjigu dokumenata ilustriranu vojnim zemljovidima “Agresija Bosne i Hercegovine na Republiku Hrvatsku -Činjenice” generala Slobodana Praljka objavio je zagrebački nakladnik “Oktavijan” još 2008. godine. U njoj general Praljak sistematski i stručno dokazuje da se agresija na Hrvatsku vodila i s teritorija BiH.
Praljak u uvodu knjige pita kad će se u Hrvatskoj podignuti optužnica protiv BiH zbog toga što je Predsjedništvo BiH s Alijom Izetbegovićem na čelu pasivno promatralo kako JNA i srpske paravojne postrojbe pale Dubrovnik i širu okolicu, ubijaju u Slavonskom Brodu te napadaju dolinu Neretve i Metković s pokušajem zauzimanja hrvatskog Jadrana. Interesantno je da je dolinom Neretve okupaciju Hrvatske obale prvo pokušala srpska vojska 1992. godine, a onda 1993. i muslimanska Armija BiH čineći pri tome brojne zločine uz hrvatska naselja na obali Neretve (Grabovica, Bijelo Polje, istočni Mostar i dr.)
U tim pohodima sudjelovalo je više od 500 oficira Muslimana-Bošnjaka, koji su služili u JNA i izvršavali zadatke, a da ih Izetbegović nije pozvao da napuste tu vojsku.
Praljak navodi i kako je nakon sporazuma Alije Izetbegovića i Momčila Krajišnika 16. rujna 1993. prestao sukob Vojske Republike Srpske i Armije BiH. Tada je jedan od ciljeva Armije BiH u ofenzivi “Neretva 93.” bio osvajanje hrvatskog teritorija oko Neuma i Ploča, napominje Praljak i dodaje kako su nakon toga primirja i snage Vojske Republike Srpske bile angažirane u akcijama protiv Republike Hrvatske.
U knjizi (94 str.) objavljeni su, uz ine, dokumenti o napadu na hrvatsko selo Ravno i hrvatska naselja Popovog Polja, te Izetbegovićeva izjava – to nije naš rat, srpsko-muslimanski “historijski sporazum”, koji su potpisali Muhamed Filipović i Radovan Karadžić (2. kolovoza1991.), faksimil zakletve o obrani interesa muslimanskog naroda, dokumenti o osnivanju Patriotske lige, nacionalni sastav zapovjednika Teritorijalne obrane BiH koji je potpisao Izetbegović, direktiva Glavnog štaba Patriotske lige za obranu, zajednička srpsko-muslimanska deklaracija Izetbegovića i Krajišnika iz 1993.
U knjizi su i dokkumenti dokumenti o poginulim građanima Slavonskog Broda od napada s područja BiH, među kojima i 27 djece.
Naime, tijekom Domovinskog rata na području brodske Posavine poginulo je 27 djece koja su ubijena s teritorija BiH. U Domovinskom ratu poginulo je 402 djevojčice i dječaka, dok je na području Općine Slavonski Brod samo u jednoj godini 1992. čak je 27-ero djece ubijeno na pragu svoga doma, a 65 ih je ranjeno za što nitko nije odgovarao.
Nedjelja, 3. svibnja 1992. bila je krvava nedjelja za Slavonski Brod i grad je proživljavao jedan od najtežih trenutaka u svojoj povijesti. U tim napadima i u eksplozijama topničkih ili minobacačkih granata ispaljenih iz države BiH ili u prasku bombi izbačenih iz zrakoplova koji su uzletjeli sa zračnih luka u Srbiji i BiH, poginulo je 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško.
Mali Marinko Marinković imao je samo godinu i pol kada je njegov život 3. svibnja 1992. prekinula granata ispaljena s teritorija BiH.
Osim toga, Hrvatska je vrlo žestoko napadana s teritorija BiH u vrijeme agresije 1991. godine. Silne oklopne, pješadijske i dobrovoljačke postrojbe pristizale su iz BiH u napadima na Zapadnu Slavoniju – Novska, Nova Gradiška, Pakrac -, ali i na teritorij Banovine i gradove Hrvatsku Kostajnicu i Hrvatsku Dubicu. Republika Hrvatska bi imala po ratnom pravu legalno pravo, da je tada imala vojne snage, napasti teritorij BiH s koje je kretala brutalna agresija praćena brojnim zločinima JNA i paravojnih postrojbi iz BiH. Dio agresorskih postrojbi iz BiH dolazio je i u napadima na Dalmaciju, a posebno na onaj dio južno od Neretve.
Zanimljivo je da DORH temeljem Protokola s Tužiteljstvom BiH nije podigao ni jednu kaznenu prijavu protiv nekadašnjih oficira JNA, Bošnjaka i Srba u BiH, zbog sudjelovanja u agresiji na Hrvatsku. A popis onih koji su napadali Hrvatsku, a trenutno žive u BiH je podugačak.
Od 20 generala Armije BiH njih 19 sudjelovalo je u agresiji na Hrvatsku.
Svu dokumentaciju koju je prikupio i sitematizirao pokojni general Slobodan Praljaka možete naći na http://www.slobodanpraljak.com/
