“Iznenađujući su podaci koji pokazuju kako 57,1 % mladih nikada ili rijetko sumnja u istinitost određene vijesti u medijima, a 54,4 % rijetko su ili nikada posumnjali da dio vijesti nije objavljen u cijelosti”, naveli su istraživači Filip Gospodnetić i Domagoj Morić na današnjoj konferenciji pod nazivom “Mladi u medijima: izazovi i perspektive” na Sveučilištu u Zagrebu.
Pitanje medijske pismenosti mladih, njihovo obrazovanje i kritičko promišljanje o medijskim sadržajima glavne su teme konferencije koju je organizirao Forum za slobodu odgoja, a predstavljeni su i rezultati međunarodnog istraživanja o mladima i medijima u kojem je sudjelovala Hrvatska.
Voditelj projekta Morić najavio je na konferenciji buduće korake, među kojima su uvođenje medijske pismenosti u formalni obrazovni sustav, zagovaračke aktivnosti, edukacija i uključivanje medijskih djelatnika.
Nositelji istraživačkog projekta “Mladi i mediji” (Youth and Media) kojim je obuhvaćeno područje Jugoistočne Europe jesu Fondacija Metamorfozis i Youth Educational Forum iz Makedonije, a financirao ga je Open Society Foundations iz Londona. Albanija, Bugarska, Grčka, Kosovo, Makedonija, Srbija i Turska također su sudjelovale u istraživanju.
Empirijskim istraživanjima bavi se Vlasta Ilišin s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a komparativnim prikazom (ne)povjerenja mladih u društvene i političke institucije zaključila je: “Televizija je užasno izgubila na povjerenju 2013. u odnosu na 2004. godinu, što se može reći i za tisak. Internet je pak medij koji se vrlo brzo proširio, a najviše je prihvaćen od mladih”.
Mladi su strategijama definirani kao populacija od 15 do 30 godina. Prema popisu stanovništva 2011. godine, udio je mladih 18,6% u ukupnom stanovništvu Hrvatske, a zamjetan je pad njihova udjela. Ilišin je naglasila da ne znači da su mladi manje važni ako ih je sve manje.
Govoreći o mladima, profesor Danijel Labaš istaknuo je važnost informiranja mladih na primjeren način koji podrazumijeva informacije za njihovu dobrobit. “Činjenica je da su mediji glavno sredstvo informiranja mladih. Više od samih informacija, mladi nailaze na savjete i sve više žive između mitova i stvarnosti, između onoga što jesu i što bi trebali biti, a nalaze se u razdoblju kada trebaju razviti vlastiti identitet”, rekao je Labaš i upozorio na to da su mediji svjesni mladih kao najveće potrošačke snage.
Strukturu medijskog zakonodavstva u Hrvatskoj čine Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, Zakon o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, Zakon o pravu na pristup informacijama. Kada je riječ o sadržajima za djecu i medije, Boris Postnikov iz Ministarstva kulture rekao je da zakoni navedene sadržaje svrstavaju kao sadržaje od javnog interesa.
“No, djecu i mlade tretira se isključivo kao recipijente. Nigdje ih se ne tretira kao potencijalne proizvođače. Medijska pismenost nije nešto što se stiče samo kroz edukaciju, nego i kroz kompetencije i iskustvo koje se može steći samo u procesu proizvodnje”, upozorio je Postnikov kojeg je Maja Flego iz Ureda pravobraniteljice za djecu upitala kako procjenjuje kvalitetu primjene propisa.
“Problematično. Primjer je teletekst javne televizije i tzv. hotline koji je dostupan maloljetnicima u svako doba. Ministarstvo kulture nema tu ingerenciju, no smatramo da trebamo poticati neprofitne medije kojima prvi cilj neće biti stjecanje profita”, odgovorio je Postnikov.
Flego je dodala da je prije tri godine pravobraniteljica za djecu upozorila na teletekst i dobila odgovor da teletekst nije medij. “Vijeće za elektroničke medije u ovom trenutku nema nadležnost da to zabrani”, rekla je Flego.
Mediji su definirani Zakonom o medijima koji definira teletekst kao medij. “Mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike”, napisano je u članku 2. Zakona o medijima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
