Istraživanje o spremnosti na pomirenje Hrvata i Srba: Slab pomak dok srpska strana ne prihvati odgovornost

balabanićIstraživanje o spremnosti na pomirenje Hrvata i Srba
Foto: unicath.hr, snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

U suorganizaciji Fakulteta hrvatskih studija, Zaklade Konrad Adenauer (Konrad-Adenauer-Stiftung), Franjevačkog instituta za kulturu mira i Hrvatskog katoličkog sveučilišta 12. svibnja 2021. u Hrvatskom novinarskom domu održan je okrugli stol Kvaliteta međuljudskih i međunacionalnih odnosa – 20 godina nakon.

Prije okruglog stola prezentirani su rezultati drugog vala anketnog istraživanja na temu spremnosti na oprost i pomirenje Hrvata i Srba. Prvi val istog anketnog istraživanja proveden je 2000. godine, a drugi val proveden krajem 2019. godine – te su danas prezentirane promjene do kojih je došlo nakon 20 godina. Istraživanje je prezentirao izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati istraživanja ukazuju na slabe pomake u spremnosti hrvatskih građana na pomirenje s građanima srpske nacionalnosti, sve dok se ne promijene okolnosti koje su dovele do sukoba i dok srpska strana ne prihvati odgovornost za zbivanja tijekom 1990-ih.

Prije same prezentacije rezultata o samom projektu, koji već traje 20 godina, govorio je fra Bože Vuleta iz Franjevačkog instituta za kulturu mira te voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Holger Haibach.

Nakon prezentacije uslijedila je panel diskusija u kojoj su sudjelovali prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Gordan Črpić, prodekan za znanost Fakulteta hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić i prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Prorektor prof. dr. sc. Gordan Črpić je istaknuo da smatra kako glavna opreka u Hrvatskoj nije opreka relacije Hrvati-Srbi, nego opreka relacije Hrvati-Jugoslaveni. Jedna struja je više orijentirana nacionalno, a druga više kozmopolitski i koja često ima a priori jedno negativno stajalište prema nacionalnom.

Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec je problematizirala rezultate istraživanja koji ukazuju na vrlo nisku razinu općeg povjerenja u druge koje se zamjećuje kod populacije od 16 do 24 godina starosti. Ukazala je na važnost kvalitete života općenito te na isprepletenost sustava koji utječe na mladog pojedinaca – počevši od obitelji pa nastavno na obrazovanje te u konačnici cijelu okolinu o kojoj ovisi kako će djeca učiti o međuljudskim odnosima.

Izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić je naglasio da oprost u fokus stavlja konkretnu osobu, pojedinca koji mora sam sa sobom raščistiti neke stvari i kao takav može biti veliko olakšanje. S druge strane, ističe da i sami oprost može postati veliki teret kada želite nekome oprostiti, a tu ne nailazite na ono što je temelj mogućnosti oprosta – a to je da netko uopće traži oprost. Profesor Džinić ističe da je dojma da ljudi nemaju problema jedni s drugima, da nemaju problema sa suživotom, ali da misli da politika ima veliku ulogu u stvaranju percepcije mogućnosti zajedničkog suživota i da je tu puno veći problem nego na razini individue.

Ovo je prvi okrugli stol na temu oprosta i pomirenja Hrvata i Srba, a idući će se održati 19. svibnja 2021. u Hrvatskom novinarskom domu.

Video zapis prezentacije rezultata i okruglog stola mogu se pogledati na poveznici: https://fb.watch/5rGgtGJqfd/

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.