Nacionalni ispiti, koji su izvorno zamišljeni kao alat za praćenje učinkovitosti obrazovnog sustava, a ne kao sredstvo za ocjenjivanje učenika, od školske godine 2023./2024. u Hrvatskoj se provode kao ispiti od posebnog značaja. Pišu ih svi učenici četvrtih i osmih razreda osnovnih škola, a iako služe isključivo za evaluaciju obrazovnog sustava, stavljeni su na razinu ”ispita visokog rizika”. Time su u organizacijskom i sigurnosnom smislu izjednačeni s ispitima državne mature, a takav status, kao i činjenica da se ispiti više ne provode na reprezentativnom uzorku, nego na razini cijele populacije učenika, nosi i znatne financijske troškove koji dosežu više milijuna eura godišnje.
Ovakav zaokret u pristupu izazvao je niz reakcija na terenu. Brojni zaposlenici škola obratili su nam se s upozorenjima na nelogičnosti, administrativna i financijska opterećenja te odstupanja od međunarodnih standarda u provedbi nacionalnih ispita.
Zbog toga smo još prije nekoliko mjeseci poslali upit Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih s molbom da nam dostave podatke o tome kada i kako je donesena odluka da svi učenici pojedinih razreda svih škola u Hrvatskoj pristupaju nacionalnim ispitima, zašto su ti ispiti stavljeni na razinu ispita “visokog rizika”, te radi li Ministarstvo na digitalizaciji sustava kako bi se smanjili ukupni troškovi provedbe. Do danas nismo dobili odgovor.
U nastavku donosimo pregled problema na koje upozoravaju stručnjaci s terena, kao i argumente koji pokazuju da je aktualni model provedbe nacionalnih ispita odstupio od svoje izvorne svrhe te stvorio niz novih izazova.
Nacionalni ispit nepravedno su stavljeni na razinu ”ispita visokog rizika”
Zaposlenici škola koji su nam se obratili istaknuli su niz problema vezanih uz provedbu nacionalnih ispita u Hrvatskoj. Ističu kako nacionalni ispiti, za razliku od državne mature, nemaju izravan utjecaj na učenike jer služe isključivo za dobivanje uvida u učinkovitost obrazovnog sustava. Unatoč tome, od školske godine 2023./2024. stavljeni su na razinu ”ispita visokog rizika”, odnosno u organizacijskom i sigurnosnom smislu izjednačeni su s ispitima državne mature, iako im je svrha bitno drugačija.
Oni ne služe učenicima kao alat za ocjenjivanje, rangiranje ili upis u daljnje školovanje. Sugovornici stoga smatraju da bi se takvi ispiti trebali provoditi na manjem, reprezentativnom uzorku učenika, a ne u svim školama. Tako je bilo i prethodnih godina, kada su se nacionalni ispiti provodili na uzorku od oko 10 posto škola. No od školske godine 2023./2024. obvezni su za pojedine razrede svih škola u Hrvatskoj.
S time su porasli i financijski troškovi provedbe nacionalnih ispita, što dodatno otvara pitanje opravdanosti takvog modela i trošenja javnog novca koji se, prema mišljenju sugovornika, mogao usmjeriti na druge potrebe obrazovnog sustava, primjerice na digitalizaciju procesa. Upravo je pitanje digitalizacije jedno od ključnih na koje upozoravaju naši sugovornici. Smatraju da sadašnji model otežava ili usporava digitalnu transformaciju sustava te da bi digitalni ispiti bili transparentniji, učinkovitiji i suvremeniji. Umjesto digitalne transformacije, sustav je i dalje ostao vezan uz papirnatu provedbu ispita.
>(VIDEO) Velika promjena u školstvu: Uvodi se mala matura
Vlada je posao dodijelila AKD-u
S obzirom na to da su nacionalni ispiti stavljeni na razinu ”ispita visokog rizika”, Vlada je posao tiskanja i nabave nacionalnih ispita povjerila AKD-u, društvu u stopostotnom vlasništvu države. Budući da je riječ o državnom poduzeću koje ispunjava propisane uvjete, u ovom slučaju nije bilo potrebe za provođenjem javnog natječaja. Dio sugovornika pritom ističe kako se postavlja pitanje opravdanosti takve klasifikacije ispita, budući da bi bez statusa ”visokog rizika” postupak nabave, prema uobičajenim pravilima, bio drugačije organiziran i ne bi nužno bio dodijeljen AKD-u.
Vlada je na sjednici u ožujku prošle godine dala suglasnost da s AKD-om sklopi ugovor o nabavi nacionalnih ispita, vrijedan nešto više od 4.8 milijuna eura s PDV-om. U odnosu na 2023/2024. godinu došlo je do povećanja jedinične cijene ispitnog kompleta za 50 posto (s 5.93 eura s PDV-om na 8.89 eura s PDV-om). A na temelju zahtjeva škola za deset posto povećan je i broj rezervnih kompleta te je za 2024./2025. školsku godinu predviđeno ukupno 545.995 ispitnih kompleta nacionalnih ispita.
U školskoj godini 2025./2026. nacionalnim ispitima pristupili su učenici četvrtih razreda u 877 matičnih i 894 područne škole te učenici osmih razreda u 883 matične i 113 područnih škola.
Način provedbe nacionalnih ispita u neskladu je s preporukama NCVVO-a i međunarodnim praksama
Naši sugovornici istaknuli su kako ih posebno zabrinjava činjenica da je u okviru modela provedbe nacionalnih ispita uveden status ”ispita visokog rizika” unatoč, kako navode, protivljenju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) te u neskladu s međunarodnim praksama vanjskog vrednovanja.
Prema njihovim tvrdnjama, takav je organizacijski i sigurnosni režim uveden kroz odluke nadležnih tijela o načinu provedbe ispita, iako bi uobičajena praksa u međunarodnim sustavima vrednovanja podrazumijevala provedbu na reprezentativnom uzorku i uz veću primjenu digitalnih alata.
Relevantne međunarodne institucije, poput OECD-a, Europske komisije i European Association for Educational Assessment, u svojim smjernicama naglašavaju važnost reprezentativnih uzoraka te korištenje digitalnih alata radi veće transparentnosti, učinkovitosti i zaštite javnog interesa.
Ignoriranje tih standarda, prema mišljenju sugovornika, ne samo da usporava razvoj obrazovnog sustava u Hrvatskoj, nego i dovodi do dodatnih financijskih troškova koji se u konačnici financiraju iz javnih sredstava.
Prema važećim međunarodnim standardima i metodologiji, nacionalni ispiti ne bi trebali utjecati na ocjene učenika niti na njihov upis u srednje škole, već služiti isključivo za analizu i praćenje kvalitete obrazovnog sustava. Stoga NCVVO navodi da je za dobivanje vjerodostojnih podataka dovoljno provesti ispitivanje na približno 10 posto škola, odnosno koristiti reprezentativni uzorak.
Unatoč tome, ispiti se provode na svim učenicima četvrtih i osmih razreda u svim školama, što sugovornici ocjenjuju kao metodološki i ekonomski neoptimalno rješenje, te smatraju da nije u skladu s uobičajenim praksama vanjskog vrednovanja.
>Institucija koja provodi državnu maturu puca po šavovima? Djelatnici prozivaju Filipovića
Današnji model provedbe nacionalnih ispita izgubio je vezu s izvornom svrhom vanjskog vrednovanja
Dodatnu zabrinutost, prema navodima sugovornika, izaziva odstupanje od metodologije definirane u Programu rada NCVVO-a iz 2021. godine. Tada je projekt ”Uspostava sustava vanjskog vrednovanja osnovnih škola” bio koncipiran kao dio europske podrške kurikularnoj reformi. Obuhvaćao je provedbu ispita na reprezentativnom uzorku od 80 škola, kao i popratne upitnike za sve ključne dionike – učenike, roditelje, nastavnike i ravnatelje, procese samovrednovanja škola te razvoj digitalnog sustava za izradu i provedbu ispita.
Današnji model, koji se temelji na sveobuhvatnoj, papirnatoj provedbi ispita u svim školama, uz visoke troškove tiska i distribucije, prema ocjenama sugovornika značajno odstupa od prvotno planiranog pristupa te gubi vezu s izvornom svrhom vanjskog vrednovanja. Usto, ističu kako takav pristup odstupa od suvremenih europskih obrazovnih trendova koji naglasak stavljaju na digitalizaciju, učinkovitost i provedbu na reprezentativnom uzorku.
Sugovornici smatraju da je nužno otvoriti ključna pitanja vezana uz nacionalne ispite – među ostalim, razloge zbog kojih su stavljeni na razinu ”ispita visokog rizika”, njihovu usklađenost s preporukama NCVVO-a i međunarodnim standardima te odluku o provedbi na svim učenicima četvrtih i osmih razreda umjesto na reprezentativnom uzorku.
Također smatraju da je potrebna transparentna javna rasprava kako bi se unaprijedilo povjerenje u sustav vanjskog vrednovanja i osigurala odgovorna uporaba javnih sredstava u obrazovanju.
>Novosti za školarce: Uvode se nacionalni ispiti za petaše i osmaše te probne mature?
U većini zemalja EU nacionalni ispiti nisu ”visokog rizika”
Usporedba praksi u europskim državama pokazuje da većina zemalja provodi nacionalne ispite u osnovnoškolskom obrazovanju, ali oni uglavnom nisu “visokog rizika”.
Sličan pristup kakav ima Hrvatska postoji u Sloveniji, Švedskoj, Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj. U tim zemljama nacionalni ispiti su obvezni, ali nemaju izravne posljedice po učenike. Umjesto toga, koriste se za evaluaciju nastavnih metoda i usporedbu između škola. U Sloveniji ih provodi Razvojni izobraževalni center (RIC), a u Švedskoj nacionalna agencija Skolverket.
Iznimke su Poljska i djelomično Nizozemska. U Poljskoj se ispit u 8. razredu koristi za upis u srednje škole, što ga čini ispitom visokog rizika. U Nizozemskoj se Cito-test u 8. razredu koristi kao jedan od pokazatelja pri odabiru srednjoškolskog programa, ali nije jedini kriterij. Finska nema standardizirane nacionalne ispite u osnovnoj školi, jer se sustav temelji na lokalnoj evaluaciji i povjerenju u učitelje.
Ovakav pristup pokazuje da većina europskih zemalja naglašava dijagnostičku funkciju ispita, s ciljem unaprijeđenja sustava, a ne selekcije učenika. Time se smanjuje pritisak na djecu, a rezultati se koriste za razvoj obrazovnih politika.
>Mostarkić Gobbo: Štrajk, sindikati, nacionalni ispiti i Elon Musk
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.